U Njemačkoj i Austriji migracija se prvenstveno promatra iz perspektive sigurnosne politike.Imigracija se u osnovi vidi kao izazov. Teroristički napadi u Europi, uključujući napade na austrijsko i njemačko tlo, pojačali su to gledište.

Socijalni, politički i ekonomski potencijal svojstven migraciji obično se zanemaruje u percepciji javnosti. Ipak, postoji mnogo primjera koji pokazuju ovaj potencijal, posebno dvojica Nijemaca iz turske migrantske pozadine koji su razvili Pfizerovo cjepivo COVID-19.

Jedan od razloga  ograničene percepcije migracija u Njemačkoj i Austriji je neuspjeh obje zemlje da unaprijede nacionalnu integracijsku politiku,e. Rezultat, prevladava ozračje skepticizma prema islamu i muslimanima, a javnom raspravom dominiraju glasovi koji tvrde da islam ne pripada Njemačkoj ili Austriji.

To je dovelo do stvaranja opće društvene slike muslimana unutar austrijskih većinskih krugova koja ne odgovara stvarnosti. Da bi se suprotstavile razvoju događaja, austrijska i njemačka vlada poduzimaju  da se sustavno i znanstveno uključe u ulogu islama u svojim zemljama.

Ti su napori ostvareni u osiguranju da muslimanska dijaspora održi kvalitetnu vjersku socijalizaciju koja ostavlja malo prostora za inozemni utjecaj. 

U svrhu uspostavljeni su instituti i odjeli za islamski vjerski odgoj i teologiju na raznim akademskim institucijama, uključujući Sveučilište Erlagen-Nürnberg i Sveučilište u Beču.

Ovi novi islamski fakulteti moraju ispuniti nekoliko važnih zadataka, istovremeno prevladavajući značajne izazove. Moraju preživjeti u kontekstu akademskog natjecanja, postižući rigorozne standarde istraživanja i poučavanja. Oni moraju istovremeno predstavljati muslimansku pluralnost, izvana kroz međuvjerski dijalog, a iznutra kroz unutarvjerski dijalog.

Moraju uhvatiti svakodnevni muslimanski život u okviru praktične teologije i integrirati ga u socijalnu stvarnost svoje zemlje, pružajući muslimanima način da se utvrde i postave u svoje nemuslimansko okruženje. Pritom imaju priliku ponuditi muslimanima i nemuslimanima koji žive zajedno u Europi mogućnost da razumiju međusobne religije i teologije bez prosuđivanja.

Ovi zadaci postaju izazovniji kad padnu faul pred predstavnicima muslimanskih organizacija. Pojednostavljeno rečeno, pitanje je suverenitet nad tumačenjem islama. Kad sveučilišna istraživanja nisu samo posvećena istraživanju “autentične” povijesti i učenja islama, već pokreću i kontroverzne rasprave, predstavnici muslimanskih organizacija pokušavaju spriječiti takav razvoj događaja.

To je postalo vrlo jasno u pogledu islamskog teologa Mouhanada Khorchidea, koji predaje na Sveučilištu u Münsteru. Islamske udruge pokušale su proglasiti njegove teološke stavove neislamskim i oduzeti mu profesorsko mjesto. Za njih je krajnje praktično znanje o religiji, poznavanje rituala i njihova pravilna praksa.

Određene muslimanske organizacije ne zastupaju samo posebna vjerska ili teološka uvjerenja, već i nacionalne interese. Primjerice, ogranci turske Uprave za vjerska pitanja poznati kao Tursko-islamska unija za vjerska pitanja (DITIB) u Njemačkoj i Tursko-islamska kulturna udruga (ATIB) u Austriji.

 

 

 

 

 

Racije na osumnjičene članove Muslimanske braće i Hamasa u Austriji prošle godine dovele su do otkrića “popisa neprijatelja” protivnika političkog islama.

Austrijska policija izvela je na desetke racija u antiterorističkoj operaciji prošlog studenog, što je dovelo do 30 uhićenja.

Došlo je nekoliko dana nakon što su četiri osobe ubijene kada je napadač koji je ranije bio osuđen za pokušaj pridruživanja ISIS-u otvorio vatru u Beču, iako dvije istrage nisu bile povezane.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odaje počast nakon ubojstva učitelja Samuela Patyja u terorističkom incidentu. 

Kawther Salam, palestinska novinarka koja živi u Beču, rekla je za express da su joj vlasti pokazale popis imena, uključujući i njezino, koji je navodno pronađen u dosjeima jednog od osumnjičenih koji su bili meta racija.

“Nemam ništa protiv islama, izjavila je. 

Rekla je da dok je dio njezinog novinarstva kritizirao navodnu korupciju među palestinskim vlastima, većina njezinog rada govorila je o Austriji.

No, primila je prikrivenu prijetnju nakon sukoba s organizatorima demonstracija pro-Gaze ​​u Beču 2009. godine.

U zasebnoj se prilici nije složila sa sveučilišnim profesorom koji je istraživao islamofobiju.

Sumnjala je da su te dvije epizode razlozi za njezino uvrštavanje na popis.

Na popisu se navodi da sadrži oko 40 imena, s fotografijama spomenutih ljudi.

Racije slijede pozive na čišćenje islamskog ekstremizma
Amer Albayati, novinar rekao je da je i njegovo ime na popisu.

Rekao je da je iznenađen što je na njemu, jer je neko vrijeme bio u prijateljskim odnosima s vlasnikom popisa i pohađao istu džamiju.

Albayati je stručnjak za terorizam i suosnivač skupine pod nazivom Inicijativa liberalnih muslimana u Austriji.

Popis je opisao kao dokaz “vrste tajne službe” i rekao da misli da će vjerojatno biti pronesene fotografije imenovanih ljudi.

Tužitelji su rekli da su među ostalim kaznenim djelima, postupali zbog sumnji u financiranje terorizma, kriminalnu organizaciju i pranje novca.

Rekli su da su prepadi rezultat više od godinu dana  i da nisu izravno povezani s pucnjavom u studenom.

Međutim, stigli su usred poziva političara da zauzmu islamski ekstremizam nakon napada u Beču.

 

 

 

 

 

 Austrijski novi svemirski investitor Findus Venture surađuje sa  Spire Global kompanijom  kako bi se riješio  problema svemirskog otpada.

Findus Venture i Spire potpisali su drugi sporazum o partnerstvu za lansiranje satelita ADLER-2 koji ima cilj za “daljnje poboljšanje nadzora nad orbitalnim otpadom u niskoj zemaljskoj orbiti i proširenje novih mogućnosti osjetljivosti atmosfere za proučavanje oblaka i aerosola u atmosferi izjavile su tvrtke.

Lansiranje ADLER-2 planirano je za četvrti kvartal 2022. godine.

Satelit će nositi tri korisnička tereta: poboljšanu verziju radara za praćenje orbitalnog otpada koji je razvio Spire u ime Findus Venture; austrijski piezo-senzor za otkrivanje udara čestica koji je razvio Austrijski svemirski forum (OeWF), a namijenjen je otkrivanju udara čestica krhotina; i GRASP-Airphoton višekutni polarimetar (GAPMAP), široki vidni instrument za snimanje optimiziran za  tehnologiju i dizajniran za točna i sveobuhvatna mjerenja mikrofizičkih svojstava aerosolnih čestica i oblaka u atmosferi.

 

 

 

 

 

Austrijska vlada izdaje svoju prognozu za porezne prihode i javnu potrošnju za 2021., što i dovodi do većeg proračunskog deficita jer blokade krče gospodarski rast i prisiljavaju vladu da proširi pomoć na teško pogođene sektore gospodarstva.

Plaćanja iznose 97,4 milijarde eura, što je porast od 5,5 milijardi eura (6,59 milijardi dolara) u odnosu na prethodnu procjenu, priopćilo je Ministarstvo financija.

Porezni prihodi vjerojatno će doći za 2,6 milijardi eura manje nego što se očekivalo sa 72,5 milijardi eura, povećavajući predviđeni proračunski deficit za 8,1 milijardu eura na 30,7 milijardi eura.

Dug opće države  će porasti za 1,7 postotnih bodova na 89,6% bruto domaćeg proizvoda, rekla je vlada.
“Prilagođavamo proračun kako bismo osigurali daljnje resurse za zdravstvo i ekonomsku pomoć”, rekao je ministar financija Gernot Bluemel, dodajući da je taj potez uslijedio nakon revizije proračuna u susjednoj Njemačkoj i Švicarskoj.

Akcija dolazi nakon što je austrijski institut Wifo, koji daje prognoze vladi, u ožujku rekao da će u “scenariju zaključavanja” BDP zemlje u tekućoj godini narasti samo 1,5%, niži od procijenjenog rasta od 2,3% .

 Austrija planira široko ublažavanje sredinom svibnja, ali vlada je rekla da su ove proračunske promjene potrebne kako kriza traje.

“Uvijek sam govorio, ako bude potrebno više novca, bit će i više novca”, rekao je Bluemel.

 

 

Iranski veleposlanik u međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Beču kaže da Sjedinjene Države moraju predstaviti popis koraka koje bi poduzele za ukidanje sankcija Iranu kako bi dokazale svoju ozbiljnost u tekućim pregovorima o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015.

“Ono što se u Beču provodi i raspravlja o njemu je predstavljanje jasne i transparentne slike u vezi s ukidanjem sankcija”, rekao je Kazem Gharibabadi novinarima u nedjelju.

“Identificiranje i navođenje koraka za uklanjanje sankcija potrebni su kako bi se ispitalo koliko je Washington ozbiljan u svojoj tvrdnji da je spreman vratiti se JCPOA-i i u potpunosti ga poštovati, te provjeriti odgovara li [iranskoj] deklariranoj politici”.

Prema IRNA-i, veleposlanik Gharibabadi također je rekao, “Ono što se provodi u Beču je stvaranje iskrene slike o ukidanju sankcija.”

Gharibabadi, diplomat koji je  angažiran na multilateralnim pregovorima u Beču, rekao je da se iranski pregovarači ponašaju u skladu s načelima te zemlje.

Iranski pregovarači redovito izvještavaju o rezultatima razgovora visokim dužnosnicima na razmatranje i donošenje odluka, dodao je najviši diplomat.

Razgovori su započeli početkom ovog mjeseca i uključuju preostale stranke u JCPOA-i, naime Iran, Rusiju, Kinu, Francusku, Britaniju i Njemačku, dok su izuzeti SAD, koje su jednostrano napustile sporazum prije tri godine kako bi si dale slobodu za upuštanje u neviđene runde sankcija Teheranu.

Nova američka administracija koja je izrazila spremnost za ponovno pridruživanje nuklearnom sporazumu također je poslala tim pregovarača u Beč. Međutim, nema izravne veze između iranskih i američkih pregovarača. Američki tim boravi u obližnjem hotelu..

Iran je odgovorio na kampanju Sjedinjenih Država “maksimalnog pritiska” koju je Donald Trump pokrenuo u svibnju 2018. poduzimanjem akcija za unapređenje nuklearnog programa od kojih je najnoviji obogaćivanje urana.

U okviru formata sastanaka Zajedničke komisije JCPOA, uspostavljene su dvije radne skupine na stručnoj razini za ukidanje američkih sankcija Iranu i koordinaciju povratka Teherana u potpunosti u skladu s nuklearnim obvezama prema sporazumu.

Rusija kaže da radne skupine nastavljaju raditi “na ukidanju sankcija”

Mihail Uljanov, ruski veleposlanik sa međunarodnim organizacijama u Beču, rekao je u nedjelju da su radne skupine nastavile raditi “na ukidanju sankcija i nuklearnim pitanjima u jučer i danas popodne”.

“Čini se da se pojavljuje novo razumijevanje i da sada među svimapostoji zajednički jezik oko konačnog cilja”, rekao je Araqchi.

U Dubaiju Iranski vrhovni čelnik odbacio je u srijedu početne ponude na pregovorima u Beču kako bi spasio otrcani nuklearni sporazum Teherana kao “ne vrijedan gledanja”, pokušavajući izvršiti pritisak na svjetske sile nakon napada na glavno mjesto obogaćivanja nuklearne zemlje.

Komentari ajatolaha Ali Hamneija, koji ima zadnju riječ o svim državnim pitanjima u Islamskoj republici, uslijedili su nakon dana u kojem je iranski predsjednik na sličan način sve više pojačavao  pritisak zbog sporazuma. Europske su sile u međuvremenu upozorile Teheran na planiranu formalnu rundu pregovora koje su njegove akcije “posebno za žaljenje” i “opasne”.

Razgovori su već zapoćeti zbog napada tijekom vikenda na glavno iransko mjesto za obogaćivanje nuklearnog oružja Natanz za koje se sumnja da ih je izveo Izrael. Teheran je najavio da će obogatiti uran do 60% – više nego ikad prije, ali i dalje niži od razine od 90% u oružju.

“Ponude obično su arogantne i ponižavajuće”, rekao je 81-godišnji Hamnei u svome obraćanju.

Također je kritizirao SAD i upozorio da vrijeme može istjecati.

“Razgovori ne bi trebali postati razgovori o odbacivanju”, rekao je Khamenei. “Ne bi smjeli biti na način da se stranke odugovlače i produljuju razgovore. Ovo je štetno za zemlju. “

U razgovoru sa svojim kabinetom, strastveni iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je da će prvu generaciju IR-1 centrifuga koje su oštećene u nedjeljnom napadu zamijeniti napredne IR-6 centrifuge koje mnogo brže obogaćuju uran.

“Htjeli ste nam isprazniti ruke tijekom razgovora, ali ruke su nam pune”, rekao je Rouhani.

Rouhani je dodao: „Obogaćivanje od 60% odgovor je na vaš zločin.  Odsjekli smo vam obje ruke, jednu s IR-6 centrifugama i drugu s 60%. “

Rouhani je također optužio Izrael da stoji iza napada na Natanz.

“Očito je to cionistima zločin. Ako cionisti poduzmu akciju protiv naše nacije, mi ćemo odgovoriti ”, rekao je, bez ikakvih detalja.

U Jeruzalemu se na komemoraciji povodom Dana sjećanja izraelski premijer Benjamin Netanyahu pojavio kao referenca na Iran.

“Nikada ne smijemo ostati apatični prema prijetnjama ratom i istrebljenjem onih koji nas žele eliminirati”, rekao je. Izrael nije podnio zahtjev za napad, iako to rijetko čini u svom tekućem ratu u sjeni protiv Teherana.

Pregovori u Beču usmjereni su na pronalaženje načina da Sjedinjene Države ponovno uđu u nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama i da Iran ponovno poštuje svoje granice. Sporazumom iz kojeg je bivši predsjednik Donald Trump jednostrano povukao SAD 2018. godine, spriječio je Iran da nagomila zalihe dovoljno obogaćenog urana da bi mogao nastaviti nuklearno oružje u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Rouhani je u svojim komentarima u srijedu inzistirao da se Iran još uvijek nada da će bečki pregovori dovesti do nagodbe oko pregovora oko njegovog programa – i pratećeg ukidanja kaznenih sankcija. Khamenei je također rekao da vjeruje u svoje pregovarače, ali je nastavio s pritiskom na Zapad u svojim izjavama u srijedu navečer.

“Prvo moraju učiniti ono što kažemo, a mi smo uvjereni da je to učinjeno, a zatim ćemo učiniti ono što se od nas traži”, rekao je.

Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, svi u nuklearnom sporazumu, samo nekoliko sati ranije objavile su zajedničku izjavu u srijedu izražavajući svoju “ozbiljnu zabrinutost” zbog iranske odluke o povećanju bogaćenja.

“Ovo je ozbiljan razvoj događaja, jer je proizvodnja visoko obogaćenog urana važan korak u proizvodnji nuklearnog oružja”, rekle su zemlje. “Iran nema vjerodostojne civilne potrebe za bogaćenjem na ovoj razini.”

Kina i Rusija također su sudjelovale u dogovoru.

 

 

 

 

 

 

Međunarodni tim znanstvenika u suradnji sa mikrobiolozima Alexanderom Loyem sa Sveučilišta u Beču i Davidom Schleheckom sa Sveučilišta Konstanz otkrio je nove metaboličke sposobnosti crijevnih bakterija. Po prvi su put istraživači analizirali kako mikrobi u crijevima obrađuju biljni šećer sulfokinovozu koji sadrži sumpor. Sulfokinovoza je derivat sulfonske kiseline glukoze i naćazi se u zelenom povrću poput špinata i salate. Otkrili su da specijalizirane bakterije surađuju u iskorištavanju sulfošećera, proizvodeći sumporovodik. Ovaj plin – poznat po mirisu trulog jaja – ima različite učinke na ljudsko zdravlje: pri malim koncentracijama djeluje protuupalno, dok su povećane količine sumporovodika u crijevima, pak, povezane s bolestima poput raka. 

Konzumacijom jedne vrste povrća, poput špinata, stotine kemijskih komponenti ulaze u naš probavni trakt. Tamo ih dalje metabolizira crijevni mikrobiom,  kolekcija stotina vrsta mikroba. Mikrobiom crijeva  igra glavnu ulogu u određivanju utjecaja prehrane na naše zdravlje. “Zasad su metaboličke mogućnosti mnogih od ovih mikroorganizama u mikrobiomu još uvijek nepoznate. To znači da ne znamo kojim se tvarima hrane i kako ih obrađuju”, izjavio je Buck Hanson, vodeći autor studije i mikrobiolog u Centru za mikrobiologiju i znanost o okolišu (CMESS) na Sveučilištu u Beču. “Istražujući mikrobni metabolizam sulfo šećera sulfokinovoze u crijevima, po prvi puta smo bacili svjetlo u ovu crnu kutiju”, dodaje. Studija tako generira znanje potrebno za terapijsko usmjeravanje interakcija između prehrane i mikrobioma u budućnosti.

Zelene biljke i alge

Sulfokinovoza je derivat sulfonske kiseline glukoze i nalazi se kao kemijski gradivni element prvenstveno u zelenom povrću poput špinata, zelene salate i algi. Iz prethodnih studija istraživačke skupine koju je vodio mikrobiolog David Schleheck sa Sveučilišta Konstanz, bilo je poznato da drugi mikroorganizmi u principu mogu koristiti sulfo šećer kao hranjivu tvar. U svojoj trenutnoj studiji istraživači sa sveučilišta Konstanz i Beča koristili su analize uzoraka stolice da bi utvrdili kako se ti procesi posebno odvijaju u ljudskom crijevu. “Uspjeli smo pokazati da, za razliku od glukoze, na primjer, koja hrani velik broj mikroorganizama u crijevima, sulfokinovoza potiče rast vrlo specifičnih ključnih organizama u mikrobiomu crijeva”, kaže David Schleheck. Ovi ključni organizmi uključuju bakteriju vrste Eubacterium rectale, koja je jedan od deset najčešćih crijevnih mikroba u zdravih ljudi. “Bakterije E. rectale fermentiraju sulfokinovozu putem metaboličkog puta koji smo tek dešifrirali, proizvodeći, između ostalog, sumporni spoj, dihidroksipropan sulfonat ili DHPS nakratko, koji zauzvrat služi kao izvor energije za crijevne bakterije kao što je npr. Bilophila wadsworthia. Bilophila wadsworthia u konačnici proizvodi sumporovodik iz DHPS-a putem metaboličkog puta koji je također nedavno otkriven “, objašnjava mikrobiolog.

 

 

 

 

 

RAMALLAH, četvrtak, 8. travnja 2021. (WAFA) – Novinska agencija WAFA danas je oplakivala svog dopisnika iz Austrije Ahmada Daghlasa, koji je jučer umro od koronavirusa.

Predsjednik odbora i nadležni WAFA-e, Ahmad Assaf, uputio je svoje hvalospjeve i najdublje suosjećanje obitelji Ahmad Daghlasa i novinarima općenito.

Daghlas je služio kao tajnik pokreta Fatah u Austriji i bio je jedan od osnivača Unije palestinskih zajednica i organizacija u Europi.

 

 

 

 

 

 

Tri ideološka koncepta su nacija, država i carstvo, prilično poznati političkom i povijesnom diskursu koji se vodio u tradicionalnim, alpskim zemljama koje čine današnju Austriju. Za razliku od udžbeničkih ‘nacionalnih država’ poput Francuske ili čak Njemačke, ove su se kategorije rijetko preklapale u slučaju Austrije. Tijekom većeg dijela ‘austrijske’ povijesti, tri su koncepta koegzistirala jedan uz drugoga, pokrivajući vrlo različite aspekte političkog života ljudi koji žive na teritorijima s kojima sada imamo posla. Nakon završetka habsburške vladavine 1918., politička borba da se ta tri koncepta međusobno izjednače prouzročila je velik dio povijesne tragedije propale Prve austrijske republike.

Stara Austrija  njemačka nacija, austrijska država i Habsburško carstvo
Tijekom poznate Habsburške monarhije, koja je bila sezala još u srednji vijek i vodila sve do kraja 1918. godine, pojam nacije značio je obitelj kulturno i jezično srodnih naroda, uključujući suvremene Nijemce i obilje istočnoeuropskih zajednice. Govornici njemačkog jezika u Beču, Tirolu, pa čak i Salzburgu (neovisna crkvena država do 1815.) nazivali bi se “Nijemcima” ako bi ih pitali o njihovom kulturnom osjećaju pripadnosti. Bili su Nijemci koji su živjeli pod habsburškom vlašću. 

Austrijska “država” – definirat ću svoje razumijevanje ovog pojma u nastavku – malo je utjecala na to. Nije bilo ozbiljnih napora da se stvori kulturna nacija kao što je to bio slučaj, na primjer, u francuskim i talijanskim nacionalnim državama. Habsburška Austrija nikada nije bila, niti je mogla biti, nacionalna država, i postalo je uobičajeno za postimperijalnu povijesnu pripovijest da je to bio jedan od glavnih razloga njezinog konačnog neuspjeha. 

Pojam države, s druge strane, značio je vojno upravni aparat na čelu s carem. Datira iz dva glavna događaja koja su se bila dogodila tijekom baroknog razdoblja 17. stoljeća, unutarnji i vanjski  to su bili državotvorni ratovi protiv Osmanlija s jedne strane i Protureformacija protiv unutarnjeg neprijatelja , Protestantizam, s druge strane. Isprva govorimo o državi koja je podizala vojske i ubirala poreze kako bi ih opremila, a ne puno više. Nakon ovih formativnih ratova, međutim, carica Marija Terezija i njezini sinovi postavili su temelje i uspostavili institucionalne strukture za znatno sveobuhvatniju i učinkovitiju modernu državu u 18. stoljeću. 

Pojam carstva se konačno, povijesno odnosi na naslijeđe dinastije Habsburg i njihovu slavnu prošlost akumuliranja teritorija diljem Europe ratom.  Habsburško carstvo protezalo se do Amerike pod carem Karlom V., a politički ga je dijelilo s Mađarskom nakon 1867. Habsburško carstvo prvo je bilo Sveto Rimsko Carstvo, u kojem je dinastija, najutjecajnija i najbogatija među njemačkim prinčevima, porasla da polaže pravo prvorodstvo za imenovanje cara. Pod velikim pritiskom Napoleonovih vojski, Sveto Rimsko Carstvo proglašeno je pri kraju da Napoleon ne preuzme titulu za sebe, a 1815. bivši car Svete Rimske imperije Franz II (danas Franz I) proglasio je ‘austrijskim carstvom ‘koja obuhvaća područja habsburške dinastije. Ovo je carstvo preživjelo do 1918. godine, kada se u osnovi raspalo zbog proklamiranja njegovih njemačkih dijelova.

 

 

 

 

 

U Beču  napori da se Sjedinjene Države dovedu natrag u posao za 2015. godinu na Iranskom nuklearnom programu su da se u utorak pojačaju opremu kao iran i pet svjetskih sila koje su u skladu s u Beču sastaju u Beču, dok SAD-u trebaju početi neizravne razgovore s Teheranom.

U petak je bila najava  da bi Washington i Teheran započeli neizravni razgovori putem posrednika bio je jedan od prvih znakova opipljivog napretka u nastojanjima da se oba nacija vraćaju u uvjete sporazuma, koji je vezao Iran na ograničenja u zamjenu za olakšanje od U.S. i međunarodne sankcije.

Tadašnji predsjednik Donald Trump izvukao je U.S. Izlazak iz sporazuma u 2018. godini, odlučivši za ono što je nazvao maksimalnu tlačnu kampanju hiper-up U.S. Sankcije.

 Iran stalno krši ograničenja posla, kao što je količina obogaćenog urana,  i zaliha i čistoća sa kojom se može obogatiti. Tehehnski potezi izračunati su da se pritisne na druge narode u dogovoru  u  Rusiji, Kini, Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji.

Predsjednik Joe Biden je ušao u ured kako da se vrati u sporazum i dobivanje iranskog nuklearnog programa natrag pod međunarodnim ograničenjima bio je prioritet. No, Iran i Sjedinjene Države nisu se složili zbog irskih zahtjeva da se sankcije prvo podižu.

Viši dužnosnici ministarstva vanjskih poslova iz zemalja još uvijek u skladu s takozvanim zajedničkim sveobuhvatnim planom djelovanja, održavaju sastanak predsjedatelja Europske unije u utorak u Beču.

Također u austrijskom glavnom gradu nalazi se delegacija U.S. na čelu s posebnim izaslanikom uprave za Iran, Rob Malley. Glasnogovornik State Departmenta Ned Cijena izjavio je da će razgovori biti strukturirani oko radnih skupina koje će Europljani formirati s drugim strankama u skladu s sporazumom.

Cijena je u ponedjeljak izjavila da su razgovori “zdravi korak naprijed”, ali je dodao da “ne predviđamo rani ili neposredan napredak kao te rasprave, u potpunosti očekujemo, bit će teško.”

“Ne očekujemo sada da će biti izravnih razgovora s Iranom”, rekao je. “Iako naravno da ostajemo otvoreni za njih. I tako ćemo morati vidjeti kako stvari idu počevši početkom ovog tjedna.