Predstavnici Irana i pet preostalih potpisnika sporazuma iz 2015., službeno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), nastavili su pregovore u Beču 29. studenog nakon petomjesečne pauze, označivši prvi krug pregovora pod vodstvom iranskog predsjednika Ebrahima Raeisija. administracija. Razgovori su usredotočeni na uklanjanje svih sankcija nametnutih Iranu nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz sporazuma.

Iran i države P4+1, a to su Rusija, Kina, Francuska, Britanija i Njemačka, ponovno su zasjedale na razgovore u glavnom gradu Austrije 9. prosinca nakon što su 3. prosinca bili pauzirani, kada su se sudionici vratili u svoje glavne gradove na dodatne konzultacije o dva nacrta prijedloga koje je Teheran iznio.

Novi krug pregovora, kojim su predsjedali glavni iranski pregovarač Ali Bagheri Kani i zamjenik visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Enrique Mora, započeo je u ponedjeljak u hotelu Coburg nakon što je prethodni krug završio prije 10 dana.

Prema nekim izvorima, razgovori će se nastaviti do četvrtka, a nakon trodnevne stanke razgovori će se nastaviti 3. siječnja.

 

Kako su razgovori nastavljeni, iranski glavni pregovarač Bagheri Kani, koji je i zamjenik ministra vanjskih poslova za politička pitanja, još jednom je objasnio iranske zahtjeve preostalim stranama JCPOA-e i inzistirao na legitimnim zahtjevima Irana, uključujući ukidanje sankcija.

U prethodnim krugovima, tri europske zemlje (Francuska, Britanija i Njemačka) koje su zapravo slijedile američku politiku uvijek su pokušavale ostvariti dva cilja vodeći psihološki rat protiv Irana.

Zapadne strane namjeravale su smatrati Iran odgovornim za mogući neuspjeh pregovora ili prisiliti Iran da prihvati loš sporazum i da visoke ustupke vodeći psihološki rat i vršeći pritisak na Iran.

Razumni stavovi Irana i predstavljanje dvaju dokumenata za nastavak pregovora o sporazumu s Iranom doveli su do neuspjeha strategije europskih strana, tako da su unatoč prvotnom protivljenju Europljana prijedlozima koje je podnio Iran, konačno prisiljeni razmotriti iranske prijedloge u posljednja dva dokumenta koja su se složile sve strane.

Valja napomenuti da su u sadašnjem krugu pregovora, za razliku od prethodnih rundi, europske strane bile prisiljene smanjiti svoj neučinkovit pritisak zbog potpuno racionalnih i JCPOA stajališta Irana.

Izvještaji s razgovora od ponedjeljka pokazuju da je cjelokupno ozračje razgovora bilo konstruktivno pa je na sastanku Zajedničke komisije JCPOA, kao i bilateralnim konzultacijama, dogovoreno da će fokus razgovora biti na ukidanju sankcija, te mnogi zahtjevi i prijedlozi Irana uključeni su u novi nacrt. Većina strana uključenih u pregovore smatrala je postizanje novog nacrta značajnim korakom naprijed.

Dok zapadne strane u razgovorima nisu iznijele nikakve ideje ili inicijative, brzinu i točnost djelovanja iranskog pregovaračkog tima pohvalila je EU koordinatorica JCPOA Zajedničke komisije Mora.

Na kraju razgovora u utorak, tri europske zemlje najavile su napredak u nekim tehničkim pitanjima, uz napomenu da ima nekoliko tjedana za postizanje sporazuma o iranskom nuklearnom pitanju.

 

 

 

 

 

 

Iran je u utorak pozvao da SAD i njihovi saveznici obećaju da će Teheranu omogućiti izvoz njegove sirove nafte dok se pregovori o obnovi nuklearnog sporazuma s uskim grlom nastavljaju.

Obraćajući se novinarima u Teheranu, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian rekao je da njegova zemlja vrši pritisak na svoj stav uoči pregovora o obnovi značajnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

Pregovori su zaustavljeni i odgođeni ranije ovog mjeseca nakon runde razgovora obilježenog napetostima oko novih zahtjeva Teherana.

Iran želi da se sljedeći krug pregovora usredotoči na njegovu sankcioniranu naftnu industriju, kaže Amirabdollahian.

Rekao je da je cilj doći do “točke u kojoj će se iranska nafta moći lako i bez ograničenja prodavati, a novac deponirati na iranske bankovne račune”.

Iranu je odobreno oslobađanje od sankcija u zamjenu za ograničavanje svog nuklearnog programa u sklopu povijesnog sporazuma sa zapadnim silama.

Međutim, 2018. tadašnji američki predsjednik Donald Trump povukao se iz sporazuma i postavio opsežne sankcije Iranu, posebice njegovom naftnom sektoru, koji je žila kucavica gospodarstva zemlje.

Iranski izvoz sirove nafte pao je, a međunarodne naftne korporacije otkazale su ugovore s Teheranom, dovodeći gospodarstvo zemlje u opasnost.

Dok su se sudionici nuklearnog sporazuma pripremali za sastanak, Amirabdollahian je izjavio da Iran planira “uživati ​​u svim gospodarskim ustupcima u okviru nuklearnog sporazuma”.