Administracija Bidena istražuje nedavni nalet misterioznih zdravstvenih incidenata koje su izvijestili američki diplomati i drugi vladini zaposlenici u Beču u Austriji, rekli su u petak američki dužnosnici.

Neki od simptoma  koji su prvi put izvijestili američki diplomati i špijuni u Havani na Kubi 2016. i 2017. godine, za koje još nije utvrđen konačan uzrok, prema službenicima, koji su rekli da se istražuje više od 20 novih slučajeva od strane medicinskih timova u State Departmentu i drugdje, uključujući Pentagon i CIA-u.

“U koordinaciji s našim partnerima iz američke vlade, energično istražujemo izvještaje o mogućim neobjašnjivim zdravstvenim incidentima među zajednicom američkog veleposlanstva u Beču”. “Svi zaposlenici koji su prijavili mogući UHI dobili su trenutnu i odgovarajuću pažnju i njegu.”

Beč je stoljećima bio centar špijunaže i diplomacije i bio je središte tajnih špijunskih naspram špijunskih aktivnosti tijekom hladnog rata. Grad je trenutno mjesto neizravnih razgovora Irana i Sjedinjenih Država o spašavanju nuklearnog sporazuma o kojem je tamo pregovarano 2015. godine.

 

 

 

Embassy House k

 

 

Austrijske vlasti  istražuju izvještaje da su američki diplomati u Beču doživjeli simptome misteriozne bolesti poznate kao Havanski sindrom.
“Ova izvješća shvaćamo vrlo ozbiljno, prema našoj ulozi države domaćina, radimo s američkim vlastima na zajedničkom rješenju”, reklo je jučer Savezno ministarstvo za europske i međunarodne poslove.
“Sigurnost diplomata upućenih u Austriju i njihovih obitelji od najveće nam je važnosti”, dodalo je ministarstvo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je

: “U koordinaciji s našim partnerima iz američke vlade, energično istražujemo izvještaje o mogućim neobjašnjivim zdravstvenim incidentima među zajednicom američkog veleposlanstva u Beču ili tamo gdje su prijavljeni.”
Žrtve havanskog sindroma izvijestili su o različitim simptomima i fizičkim senzacijama, uključujući iznenadnu vrtoglavicu, mučninu, glavobolju i pritisak glave, ponekad popraćene “prodornom usmjerenom bukom”. Neki su izvijestili da su mogli “uskočiti” i “iskoračiti” iz tih osjeta fizičkim premještanjem tijela negdje drugdje. Nekima su dijagnosticirane traumatične ozljede mozga i godinama pate od iscrpljujuće glavobolje i drugih zdravstvenih problema.
Otkako su incidenti započeli krajem 2016. na Kubi, američki savezni istražitelji trude se utvrditi što – ili tko – uzrokuje tajanstvene simptome. Bilo je slučajeva zabilježenih u Rusiji, Kini i drugdje širom svijeta, a odbor Senata je u travnju rekao da se čini da je broj sumnjivih slučajeva u porastu.

 

 

 

 

Prema godišnjim podacima objavljenim nedavno, Austrija je zabilježila pad broja zaraza Salmonelom i Campylobacter u 2020. godini.

Prošle se godine broj primarnih ljudskih izolata poslanih u Nacionalni referentni centar za salmonelu (NRZS) smanjio za 51,6 posto u odnosu na 2019. Ukupno je u NRZS poslano 906 izolata salmonele od 905 zaraženih osoba. U 2019. –  1.872 primarna izolata.

Broj izolata salmonele u 2019. godini bio je znatno veći nego prethodnih godina zbog epidemije u saveznim državama koja je zahvatila više od 300 ljudi uzrokovanih jajima iz Poljske. Međutim, pandemija koronavirusa i povezane mjere također su značile da je broj podnesaka znatno pao, prema izvješću.

Salmonella Enteritidis bila je najčešći serovar s 393 ljudska izolata, dok je 166 bila Salmonella Typhimurium, uključujući monofaznu varijantu. Treća je bila Salmonella Coeln, a slijedila je Salmonella Infantis.

Nije bilo epidemija međudržavnih bolesti koje se prenose hranom uzrokovanih salmonelom, ali bilo je 40 epidemija koje su zahvatile 90 ljudi.

 

 

 

 

 

Govoreći u intervjuu za novinsku agenciju Mehr u srijedu  na godišnjicu zaključenja Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana , Hojjatoleslam Seyyed  rekao je, „Prošlo je šest godina da jenanio veliku štetu zemlji. Ne samo da je ukinuta niti jedna sankcija nametnuta Iranu, već se i broj sankcija znatno povećao. “

Broj sankcija koje su protiv Irana uvele Sjedinjene Države povećao se sa 700 za vrijeme administracije bivšeg američkog predsjednika Obame na 1.600, kritizirao je.

Nuklearni pregovori nisu donijeli ništa osim nanošenja velike štete Islamskoj Republici Iran, naglasio je.

Kritizirajući Rouhanijevu upravu, zastupnik je rekao da trenutna administracija misli da bi druga strana trebala riješiti probleme zemlje i da su stalno razgovarali o pregovorima i vezivanju rješenja problema za pregovore i sporazum sa zapadnim zemljama, ali budućom vladom u Islamskoj Republici Iran treba obratiti pažnju na domaće potencijale i mogućnosti zemlje.

Inače, u svojoj primjedbi, zakonodavac se obratio sljedećoj administraciji pod predsjedanjem Seyyeda Ebrahima  izjavio da se uprava Raeisija mora oslanjati  na domaće mogućnosti i usredotočiti samo 10 posto na razgovore o JCPOA.

Ako će sankcije biti ukinute, sve sankcije moraju biti ukinute, ali ako druge stranke JCPOA žele produžiti pregovore ni za što, Islamska Republika Iran ne bi trebala odgađati i mora krenuti prema održavanju interesa zemlje u nuklearnom sektoru, naglasio je.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvještaj Ministarstva vanjskih poslova o JCPOA koji je parlamentu uručen ovog tjedna odnosi se na iransko pravo na obogaćivanje urana kao glavnu točku izazova između Irana i svjetskih sila koje su prihvaćene i ozakonjene sporazumom i koje je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, članak napisao.

Novine “Iran” dodale su da je u izvješću Ministarstva vanjskih poslova istaknuto ako je u Beču postignut dogovor između Irana i preostalih zemalja sporazuma (poznatog kao 4 + 1) o oživljavanju JCPOA-a i ponovnom pridruživanju SAD-a, mnoge sankcije protiv Irana biti uklonjene, uključujući sankcije povezane s naftom, plinom i petrokemijskim proizvodima, osiguranjem, brodarstvom, brodogradnjom i lukama, automatizacijom, softverom i metalima, građevinarstvom, tekstilom, financijskim sektorom, zrakoplovstvom i izvozom tepiha i hrane koji čine pre-JCPOA i sankcije nakon JCPOA.

Članak također naglašava zakonodavstvo američkog Kongresa protiv Irana koje bi bilo zaustavljeno ako se postigne dogovor u Beču. Zakoni uključuju Zakon o odobrenju obrane iz 2012. godine, Iran o smanjenju prijetnje i Zakon o ljudskim pravima u Siriji iz 2012. godine, Zakon o slobodi i suzbijanju širenja irana iz 2012.

SAD bi također trebali otkazati nekoliko izvršnih naloga ako se ponovno pridruži JCPOA-i, uključujući izvršne naredbe 13754, 13590, 13622, 13645, 13628, 13781, 13902, 13876 i neke dijelove izvršne naredbe 13846, navodi se u članku pozivajući se na izvješće.

Washington bi  trebao otkazati priznavanje iranskih snaga za zaštitu islamske revolucije kao Strane terorističke organizacije i s popisa sankcija isključiti preko 1.000 pojedinaca i entiteta, uključujući banke, osiguravajuća društva i mnoge industrijske tvrtke.

Štoviše, američko Ministarstvo  bilo bi obvezno revidirati, modificirati ili poništiti nekoliko preporuka protiv poslovanja s iranskim tvrtkama na području brodarstva, financija, zrakoplovne industrije, uvoza metalnih proizvoda iz Irana i brodarstva nafte.

Prema članku, SAD je odbio ukloniti sankcije poznate kao primarne sankcije koje su na snazi ​​od 1980-ih i sankcije nametnute iranskim pojedincima i entitetima  u vezi s terorizmom, raketnim programom i kršenjem ljudskih prava. Međutim, to su pitanja o kojima Iran nikada nije pregovarao sa SAD-om i čini se da to nije voljan učiniti u budućnosti.

Iran je tijekom razgovora u Beču izjavio da će poništiti mjeru smanjenja poštivanja koja je poduzeta kako bi uzvratila povlačenje SAD-a iz sporazuma kada potvrdi da su sve sankcije uistinu uklonjene.

 

 

 

 

 

 

 

Iran je započeo proizvodnju visoko naprednog uranij-silicidnog goriva za svoj teheranski istraživački reaktor prošlog tjedna usred naraslih tenzija sa SAD-om koje je potaknuto zastojem u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

Izaslanik zemlje u nuklearnoj agenciji UN-a Kazem Gharibabadi rekao je da je agencija “obaviještena” o potezu Irana, za koji je rekao da je namijenjen proizvodnji visokokvalitetnih radiofarmaceutika.

Odmah je izazvao kritike SAD-a i triju europskih sila uključenih u maratonske pregovore s Iranom u Beču kako bi se spasio nuklearni sporazum koji je Washington napustio u svibnju 2018. godine.

Iako su Velika Britanija, Francuska i Njemačka izrazile “ozbiljnu zabrinutost” zbog te mjere, SAD su to ocijenile “nesretnim korakom unatrag”, naglasile su da je prozor za diplomaciju i dalje otvoren.

Iran je odbacio zabrinutost, tvrdeći da je taj potez bio “miran” i u “znanstvenu svrhu”, dok je apelirao na SAD da donesu “oštre odluke” o oživljavanju Zajedničkog  akcijskog plana (JCPOA), poznatog i kao iranski nuklearni sporazum.

Washington i Teheran, pokazavši ranu spremnost diplomatskog rješavanja sporova radi oživljavanja JCPOA, do sada nisu postigli konsenzus.

Usred tinjajuće mrtve točke, obje strane nastavljaju.

Administracija Bidena odbila je ublažiti kampanju maksimalnog pritiska, a Iran je zauzvrat najavio niz mjera kojima će smanjiti svoje obveze prema sporazumu iz 2015. godine.

Nedavno su izvijestili kako je Iran ograničavao pristup inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nekim ključnim nuklearnim nalazištima, nakon što je sporazum o suradnji s nuklearnim nadzorom UN-a završen krajem prošlog mjeseca.

Prema tromjesečnom sporazumu, produljenom za još jedan mjesec u svibnju, dogovoreno je da će se podaci iz iranskih nuklearnih postrojenja pohraniti u crnu kutiju i predati IAEA-i nakon uspješnih kulminacija  razgovora u Beču.

Ali s dosadašnjim razgovorima koji nisu dali željene rezultate, suradnja između Irana i IAEA ozbiljno je otežana, a Teheran je poduzeo nove korake da se spusti niz ljestvicu JCPOA nakon ranije mjere pojačavanja obogaćivanja urana do 60% čistoće .

Uvriježeno je mišljenje da bi pristup nove administracije pregovorima sa SAD-om i Europljanima bio drugačiji, iako novi predsjednik vjerojatno neće zaustaviti angažman.

 

 Ahmadi, analitičar za strateška pitanja s naglaskom na američko-iranske odnose, vjeruje da u Iranu postoji “osjetljiv konsenzus” u korist sporazuma, koji Raeisi “vjerojatno neće pokušati poremetiti”.

Ali, kao što je Ahmadi rekao za agenciju Anadolu, “moguće je da bi se poželio zaoštriti u pojedinostima kako bi se odvojio od prethodne administracije.”

Požurio je dodati da i dalje postoje “stvarne razlike” između dviju strana, ali uspjele su se pomaknuti s “najvažnijih problema”.

Prikladno, na tragu kampanje, Raeisi je naglasio da se nije protivio pregovorima o JCPOA-i, ali rekao je da se razgovori ne smiju odužiti. “Nuklearni sporazum, unatoč nedostacima, nacionalni je dokument”, rekao je u televizijskoj raspravi.

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon pobjede na izborima, najviši konzervativni lik rekao je da pregovori ne smiju biti “radi pregovora”, pozivajući na razgovore “orijentirane na rezultat”, pozivajući SAD da se “bez odgađanja” vrate u dogovor. Također je rekao “ne” sastanku sa svojim američkim kolegom.

 

 

 

 

 

Čovjeka u Austriji ugrizao je piton od 1,6 metara  tijekom ranojutarnjeg posjeta zahodu u njegovom domu.

Zmija koja je pobjegla iz susjedovog stana i možda se provukla kroz odvode, pronadena zmija kasnije je očišćena i vraćena svom vlasniku.

65-godišnjak rekao je da je “osjetio” trzaj u području genitalija “nedugo nakon što je sjedio na zahodu kod kuće u Grazu, navodi se u priopćenju policije u pokrajini Štajerska. Potom je pogledao u zahod i otkrio albino mrežasti piton.

Zmija je očito neprimijećena pobjegla iz stana 24-godišnjeg susjeda muškarca.

Nije bilo moguće odmah shvatiti kako je pobjeglo i kako je ušlo u zahod, ali policija je rekla da se možda probila kroz odvode.

Pozvan je stručnjak za gmazove kako bi preuzeo zmiju koja je vraćena njegovom vlasniku.

Policija je priopćila da je mlađi muškarac u svom stanu, u terarijima i ladicama, držao 11 zmija neotrovnica i gekona.

Suočava se s istragom zbog sumnje da je nepažnjom nanio tjelesne ozljede.

Žrtva je zadobila samo lakše ozljede, rekla je policija

 

 

 

 

 

austrijska islamska vjerska vlast (IGGÖ) oštro je kritizirao zakon “protuterorizma” koji omogućava  nadzor usmjeren na muslimansku zajednicu u zemlji. Primjetivši da takvi propisi nisu doneseni ni protiv jedne od ostalih 16 vjerskih zajednica u Austriji, predsjedavajući IGGÖ Ümit Vural.

Vural je također rekao da je vlada jasno pokazala da nema namjeru pokazati zajednički stav protiv ekstremizma krajnje desnice.

“Vlada želi ostvariti manje političke dobitke putem austrijskih muslimana i prikriti vlastite neuspjehe”, rekao je Vural, dodajući kako će se IGGÖ nastaviti boriti da svi u zemlji imaju jednaka prava i po potrebi poduzimati pravne korake.

Austrijski parlament usvojio je kontroverzni zakon, osam mjeseci nakon što su četiri osobe ubijene u napadu u Beču. Prema zakonu, “vjerski motivirani” zločini predstavljat će zasebno kazneno djelo.

Općenito, nadzor nad počiniteljima terorističkih napada treba pojačati tijekom njihovog zatvora i nakon uvjetnog otpusta.

Prema novom zakonodavstvu, počinitelji se sada mogu prisiliti da se distanciraju od društvenog okruženja koje je pridonijelo njihovoj radikalizaciji – poput radikalnih pokreta i vjerskih institucija. Oni koji su osuđeni prema jednom od terorističkih stavaka Kaznenog zakona u budućnosti će se suočiti i s oduzimanjem državljanstva ako su dvojni državljani. Uz to, mogu izgubiti vozačku dozvolu. Određeni politički simboli, uključujući one koji se koriste unutar ekstremne desnice, također su zabranjeni prema novom zakonu.

Suci, udruge za zaštitu prava i oporba kritizirali su zakon usvojen u srijedu zbog mjera u kojima će se oslobođeni teroristi nadzirati elektroničkim narukvicama za gležanj.

Neki su također kritizirali novo kazneno djelo “vjerski motiviranih” zločina.

“Isticanje” vjerske motivacije “za zločine u najboljem je slučaju nepotrebno, ali zabrinjavajuće i sa stajališta temeljnih prava”, rekla je predsjednica austrijskog Udruženja sudaca Sabine Matejka u srijedu za agenciju France-Presse (AFP).

“Alarmantno je što se ne ističu i drugi motivi, poput rasizma”, rekla je Matejka.

Iako je Ministarstvo pravosuđa reklo da će kritike biti “ispitane”, zakon je usvojen bez daljnjih revizija.

 

 

 

 

 

EKO Cobra,  jedinica austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova koja je specijalizirana za protuterorističke operacije, dobit će puške STG 77A3.

Uprava ministarstva za posebne snage (DSE) naručila je 150 kompleta oružja kalibra 300 Blackout, koje će isporučiti proizvođač Steyr Arms.

Narudžba se procjenjuje na oko 798.000 eura.

Web stranica Soldat & Technik izvijestila je da će svaki set sadržavati oružje, optiku za ciljanje Aimpoint Comp M4 s nastavkom za uvećanje od 3x, nosač za nagibanje B&T za M4 i pojačivač, modul laserskog svjetla Rheinmetall “varioray”, traku za nošenje Magpul, T

Remen za pričvršćivanje u slingu, pet spremnika kompatibilnih s utorom za časopis M4, torbica za nošenje Tasmanskog tigra, komplet za čišćenje i upute za uporabu.