Tijekom nastavka službenog posjeta Austriji, predsjednik Kosova Vjosa Osmani susreo se s  Sebastianom Kurzom i zahvalio mu na kontinuiranoj potpori Austrije Kosovu, kao i na doniranju 95.000 doza cjepiva protiv koronavirusa.

Prema priopćenju za tisak koje je izdalo kosovsko predsjedništvo, Osmani je rekao da je u interesu Kosova da se nastavi potpora procesu liberalizacije viza i jačanju međunarodnog subjektiviteta Kosova.

Govoreći o dijalogu sa Srbijom, Osmani je rekao da bi proces trebao biti između dviju ravnopravnih strana i zaključiti se u međusobnom priznanju.

Naglasila je da su pravda za ratne zločine, nestale osobe i poštivanje suvereniteta i teritorijalnog i ustavnog integriteta Kosova preduvjeti za održivi mir u regiji.

Kurz je u međuvremenu tweetao,  Austrija će nastaviti pružati podršku za  Kosovo.

 

 

 

 

 

 

Novoizabrani predsjednik Ebrahim Raisi izjavio je da  njegova podrška nuklearnim pregovorima koji se vode između Irana i svjetskih sila u Beču “uvjetna” i da ovisi o postizanju zahtjeva njegove zemlje.

U svom prvom obraćanju javnosti nakon pobjede na predsjedničkim izborima, Raisi je rekao da Teheran ne računa na bečke pregovore o poboljšanju ekonomske situacije u zemlji. Dodao je kako neće dopustiti da se nastave pregovori o teritoriji; svi pregovori moraju postići rezultate.

“Amerika je prekršila nuklearni sporazum, a Europa nije provela svoje obveze, a Washington mora ukinuti sankcije i vratiti se svojoj obvezi prema nuklearnom sporazumu”, objasnio je. Kao predsjednik, dodao je Raisi, usredotočit će se na postizanje rezultata koji služe interesu iranskog naroda u bilo kakvim pregovorima.

Upitan hoće li promijeniti iranski pregovarački tim, Raisi je rekao da je on već podnio izvješće o napretku pregovora. 

Naglasio je da se neće sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, čak i ako američke sankcije budu ukinute, a Washington se vrati nuklearnom sporazumu iz 2015. godine. Novoizabrani predsjednik također je rekao da “nema zapreka” za obnavljanje diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom i ponovno otvaranje veleposlanstava obiju zemalja.

 

 

 

 

BEČ – Šareno razigrano pročelje muzeja Hundertwasser teško je propustiti. Umjesto toga, odmah iza ugla u bečkoj četvrti Weißgerberviertel nalazi se još jedna zgrada koju možda nikada nećete primijetiti. Iza sivih vrata kuće nalazi se džamija Tuna. T

Džamija u bečkom Weißgerberviertelu jedna je od 600 točaka na internetskoj karti koja je nedavno privukla veliku pažnju u Austriji. Vlada kancelara Sebastiana Kurza predstavila je “islamsku mapu” koja bi trebala dati pregled što većeg broja muslimanskih institucija u zemlji.

Tamo se sada moglo pročitati da džamijom Tuna upravlja Islamska federacija. Ovo je austrijski izdanak pokreta Milli-Görus, koji je aktivan i u Njemačkoj, a dugi niz godina ga prati Zaštita Ustava.

Nekima je u njemačkoj politici Austrija postala uzor.
U tekstu interaktivne karte stoji da IF djeluje s oko 70 džamija u Austriji, ali njegovi imami obično su obučeni u Egiptu i većina njih ne govori njemački. I da Görüs teži “islamskom načinu života u skladu sa šerijatskim zakonom”, koji je “za pristaše veći značaj od regionalnih, kulturnih i socijalnih uvjeta u društvu”.

Islamska karta najnoviji je poticaj šire nacionalne politike koja je od Austrije stvorila svojevrsni laboratorij za beskompromisnu borbu protiv političkog islama. Njegov veći susjed na sjeveru, Njemačka, ispituje austrijski pristup kako bi utvrdio kakve su posljedice takve izravno antiislamističke strategije. Nekima je u njemačkoj politici Austrija postala uzor. Ideje koje je nedavno iznijela frakcija Kršćansko-demokratske unije u Bundestagu zvuče uvelike slično onome što već postoji u Austriji.

 

 

 

Šef Organizacije za atomsku energiju Irana (AEOI) Ali-Akbar Salehi u je pismu generalnom direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaelu Marianu Grossiju potvrdio punu suradnju Irana s IAEA.

“U ovom se pismu spominje da je Iran odlučio ne produžiti zajednički tehnički sporazum, ali zemlja će se nastaviti registrirati i čuvati podatke još mjesec dana kako bi pomogla da pregovori Irana i IAEA nastanu”, rekao je Kazem Gharibabadi, Iranski stalni predstavnik u međunarodnim organizacijama u Beču.

U pismu se također naglašava da je Iran do sada surađivao s IAEA pružajući potrebna objašnjenja i odgovore.

“Pozdravljamo spremnost IAEA-e na aktivnu interakciju s Iranom s ciljem rješavanja niza pitanja koja se odnose na Sporazum o zaštitnim mjerama bez odgađanja”, dodao je Gharibabadi.

“Očekujemo da će ova međusobna interakcija uskoro dovesti do praktičnih rezultata na ovom području”, napomenuo je.

 

 

 

 

 

Igrači Engleske i Austrije dočekani su mješavinom glasnih buka i pljeska dok su uzimali koljeno prije prijateljskog zagrijavanja na europskom prvenstvu u srijedu na stadionu Riverside.

Engleska Garetha Southgatea ugostila je Austriju u prvoj od dvije utakmice za zagrijavanje u Middlesbroughu prije ljeta na Euru, a Tri lava trebala bi se u nedjelju suprotstaviti Rumunjskoj na Riversideu.

Nakon izdanja ‘Football’s Coming Home’ i državnih himni, začuli su se tihi podsmjehi  dok su igrači uzimali koljeno prije početka – prvi put da je engleska strana napravila gestu protiv rasizma pred domaćom publikom.

Ubrzo su ga utopili navijači, ali Southgate i njegovi igrači nadati će se da trenutna reakcija neće pratiti momčad tijekom cijelog finala, a većina utakmice Engleske trebala bi se održati na stadionu Wembley

 

 

 

 

 

 

Sve  češći pozivi da kancelar Sebastian Kurz povuče kontroverznu “islamsku mapu” koja određuje više od 620 džamija i islamskih udruga širom zemlje, a Vijeće Europe to naziva “krajnje diskriminirajućim”.

Suzbijanje ekstremizma i ideologija koje šire opasne narative pod krinkom slobode vjeroispovijesti važan je zadatak nacionalne sigurnosti, ali karta služi “postojećim ogorčenjima”, a mnogi je muslimani smatraju “krajnje diskriminirajućom”, navodi se u izjavi.

“Osjećaju se stigmatiziranima i ugroženima u svojoj sigurnosti objavljivanjem adresa i drugih detalja.”

Prošlog tjedna austrijsko Ministarstvo za integraciju pokrenulo je web mjesto s detaljima o 620 džamija i islamskih udruga u zemlji, s lokacijom, adresom dužnosnika.

Ministrica Susanne Raab obranila je objavu, izjavivsi kako je cilj borba protiv političkih ideologija, a ne protiv religije.

Lokalne muslimanske organizacije optužile su vladu da je oko 800 000 muslimanskog stanovništva u zemlji žigosala kao potencijalnu opasnost za društvo i zaprijetili podnošenjem tužbe protiv kancelara Kurza.