VIENNA, AUSTRIA – JULY 05: Austrian Chancellor Sebastian Kurz, German Interior Minister Horst Seehofer (not pictured) and Austrian Vice-Chancellor Heinz-Christian Strache (not pictured) speak to the media after their meeting at the Federal Chancellery on July 5, 2018 in Vienna, Austria. Seehoher is in Vienna to discuss the implementation of his plans for new immigration measures on the German-Austrian border that will require the cooperation of Austrian authorities. (Photo by Michael Gruber/Getty Images)

 

 

 

“Moja je majka izuzetno tužna i zabrinuta”, rekla je austrijska kancelarka dnevnom listu Kronen Zeitung ranije ovog mjeseca. “Kaže da je za mene poželjela nešto drugo osim politike i ovog tretmana.”

Kurzova majka s pravom je zabrinuta. Njezin sin suočen je s kriminalističkom istragom je li lagao parlamentarnu istragu – zločin koji za posljedicu ima do tri godine zatvora. Kurz nije jedini u nevolji; nekoliko članova njegovog najužeg kruga, uključujući njegovog bliskog prijatelja i savjetnika, ministra financija Gernota Blümela, pod istragom je zbog zločina koji se kreću od podmićivanja do ometanja pravde u vezi sa skandalom koji je prvi put izašao na vidjelo 2019.

Svi oni pod istragom zadržavaju svoju nevinost. Kurz je dao znak da neće podnijeti ostavku ako bude optužen. O

Ono što je doista ulog u velikom skandalu, kažu ustavni znanstvenici, nije budućnost uključenih imena smjelih lica, već vladavina zakona u Austriji. Kurzova uporaba majke kao svjedoka navodno lošeg postupanja kojem je bio podvrgnut od strane istražitelja i političke oporbe jedan je od bezopasnijih primjera onoga što mnogi vide kao orkestrirani pokušaj diskreditacije istrage. Posebno su zabrinjavajući, tvrde, ustrajni napadi na tužitelje i istražitelje u kojima su Kurz i njegove kohorte sudjelovali posljednjih mjeseci.

“Opasnost je da će se kad kancelar ili neki drugi visoki dužnosnik napadne pravosuđe nešto zalijepiti”, rekao je Heinz Mayer, vodeći austrijski ustavni stručnjak. “Kurz je vrlo profesionalan u tome.”

Najzapadnija salva dogodila se početkom ovog mjeseca kada je Blümel, koji je pod istragom zbog navodnog podmićivanja, eskalirao sukobom s ustavnim sudom odbijanjem poštivanja naloga da preda tisuće stranica dokumenata parlamentarnoj istrazi koja istražuje navodna korupcija. Ministar je ustuknuo tek nakon što je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen, nazvavši Blümelov potez neviđenim, zaprijetio da će otpremiti vojsku radi izvršenja zapovijedi.

Predsjednika, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, epizoda je bila toliko zabrinuta i onim što je smatrao širom erozijom standarda među vladajućom klasom da se osjećao dirnutim iz svoje bečke palače isporučiti video-priručnik o važnosti vladavine zakona , nazivajući ga “imunološkim sustavom naše države”.

“Naše pravosudne institucije moraju biti u mogućnosti obavljati svoj posao u miru bez prekida”, rekao je. “Moramo ozbiljno shvatiti ove institucije.”

Početkom ove godine Kurz optužio tužitelje za odavanje lažnih podataka. Jedan od glavnih tužitelja u ovom slučaju, Matthias Purkart, rekao je parlamentu prošlog tjedna u svjedočenju da je njegov ured bio predmet ustrajnih “preusmjeravanja” iza kulisa državnih službenika koji su ometali njegov rad.

Nakon odluke tužitelja za korupciju da Kurza imenuju osumnjičenikom, primjerice, nadzorna su tijela pokrenula internu istragu jesu li slijedili odgovarajuće postupke, rekao je Purkart, dodajući da mu je to “smetalo”.

 

 

 

 

 

 

 

Rasprava o marami nastavlja se u Njemačkoj i Austriji kako raste kontroverza oko odjevnog komada. 

 

Čimbenici koji određuju javnu raspravu kompliciraniji su nego što mnogi misle. Razgovor uključuje samu prirodu slobodne i demokratske ustavne države. Točnije, riječ je o očuvanju vjerske slobode i zabrani diskriminacije povezane s vjerom.

Počnimo s ulogom ustavnog zakona. Potrebna neutralnost države temelji se na svijesti o potencijalnom sukobu koji može proizaći iz različitih vjerskih i ideoloških uvjerenja. Da bi izbjegla sukob, država želi očuvati neutralan položaj i tako se angažirati nepristrano što je više moguće kad je to potrebno.

Multikulturalno društvo je znak pluralističkog bogatstva. Ali s takvom raznolikošću povezani su glavni izazovi, a država je odgovorna za njihovo upravljanje zakonskim propisima.

Liberalna demokratska i ustavna država, poput Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, želi upravljati različitim vjerskim i ideološkim uvjerenjima kombinacijom slobode i represije s ciljem održavanja svoje neutralnosti.

Ponuda neutralnosti njemačke države može se pratiti do posljedica konfesionalnog građanskog rata u 16. i 17. stoljeću. Lokalni suvereni određivali su vjeru na državnoj razini. 

Do kraja Prvog svjetskog rata, njemačka se država više nije smatrala kršćanskom. Završila je državna crkvenost i ukinula državna religija. Međutim, Weimarska Republika nije izričito odredila neutralnost. Umjesto toga, baš poput moderne Savezne Republike Njemačke, njezine dvije važne ustavne sastavnice bile su: institucionalna odvojenost između crkve i države i suštinska – tj. Vjerska ili ideološka – zabrana identifikacije. Ukratko, Njemačka se obvezuje na vjersku neutralnost ustavom koji ne favorizira nijednu religiju.

Okrenimo se sada svakodnevnoj politici i svakodnevnom svijetu građana. Neutralnost države mogu osporiti političke stranke koje po svojoj prirodi djeluju na stranačkoj osnovi. Njihova ideja političkog poretka, uključujući neutralnost, može se bitno razlikovati od državne. Na primjer, populisti mogu tvrditi da “islam nije religija, već politička ideologija”.

Oni također mogu zahtijevati, kao što to čini krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AFD), da se vjerska sloboda ne smije dodijeliti muslimanima jer islam ne poznaje slobodu vjere.

Sve dok političke stranke ostaju u okviru ustava, mogu promicati nova tumačenja ustava koja proturječe Saveznom ustavnom sudu. Građani liberalne demokratske i ustavne države mogu čak favorizirati uvjerenja koja su u suprotnosti s državom i njezinim zakonom. Na primjer, pristaše desnih populista mogu tvrditi da marama simbolizira politička, a ne vjerska uvjerenja.

Zanimljivo je da desničarski populisti također zagovaraju tradicionalne obiteljske vrijednosti i često se protive kvotama za žene u radnoj snazi. To sugerira da nisu uvijek zabrinuti za ravnopravnost spolova općenito. Štoviše, mnogi – ne samo desni populisti – tvrde da marama ženama oduzima seksualnost. To sugerira da su žene spriječene da se razvijaju vjersko-patrijarhalnim vjerovanjima.

 

 U sklopu svog radnog posjeta Austriji, azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov sastao se s predstavnicima Austrijsko-azerbejdžanske gospodarske komore i Austrijsko-azerbejdžanskog vijeća za suradnju.
Tijekom sastanka, ministar Jeyhun Bayramov istaknuo je novu stvarnost u regiji nakon sukoba, obnovu i obnovu oslobođenih teritorija, stvaranje “zelene energetske zone” uz primjenu novih tehnologija na tim područjima, kao i  pametni grad i pametno selo “projekti.
Istaknuta je mogućnost sudjelovanja austrijskih tvrtki u tim projektima te je preporučeno davanje konkretnih prijedloga u tom pogledu.

 

 

 

 

Austrija ponovno zabranjuje izravne letove iz Velike Britanije zbog straha od indijske varijante.
Europska je država prethodno zabranila izravne letove za i iz Velike Britanije u prosincu, jer se inačica Kenta počela široko širiti.

Zabrana je ukinuta 21. ožujka kada je Velika Britanija počela izlaziti iz zatvaranja.

Nova zabrana stupa na snagu 1. lipnja, a utjecat će na usluge koje među ostalim obavljaju Austrian Airlines, British Airways, Ryanair i easyJet.

Samo će austrijskim državljanima biti dozvoljen ulazak u zemlju, prema smjernicama ministarstva zdravstva. Svi dolasci moraju dokazati da su ili bili cijepljeni; oporavili su se od Covida u posljednjih šest mjeseci; ili dostaviti dokaz negativnog testa.

 

Austrijska grupa uložila je preko 10 milijuna eura na rumunjsko tržište Rumunjska podružnica grupe Eglo Leuchten Austria, jednog od najvećih svjetskih proizvođača rasvjete, slavi 25 godina djelovanja na lokalnom tržištu više od 10 milijuna eura uloženih u razvoj vlastite mreže prodajnih salona, ​​zaposlenika, partnerskih trgovina i vlastitu internetsku platformu.
S prometom od 5,9 milijuna eura prošle godine, naš je srednjoročni plan otvoriti vlastite trgovine u svim gradovima u kojima stanovništvo premašuje 200 000 ljudi, s obzirom na sve veći apetit za kvalitetnim proizvodima za uređenje interijera na rumunjskom tržištu“, Eglo România.
U kontekstu rada od kuće tijekom prošle godine i održavanja srednjoročnog hibridnog sustava, stručnjaci Eglo procjenjuju 15% povećanje uredskih rasvjetnih tijela. Prošle je godine tvrtka uložila u digitalizaciju i poboljšanje mrežne platforme koja sada omogućuje isporuku u cijeloj zemlji. Internetska prodaja porasla je za 200% u posljednjih godinu dana, od travnja 2020. do travnja 2021., i zadržava trend rasta.

 

 

 

 

 

 

Iran, Kina, Rusija, Britanija, Francuska i Njemačka, kao sudionici JPCOA, posljednjih su tjedana pojačali napore na oživljavanju sporazuma i postizanju sporazuma kako bi mu se Sjedinjene Države mogle pridružiti nakon uklanjanja sankcija Iranu.

Sudionici su početkom travnja održali video konferenciju koja je dovela do odluke o započinjanju pregovora o oživljavanju JCPOA u obliku Zajedničkog povjerenstva JCPOA u Beču..

Sjedinjene Države prestale su sudjelovati u sporazumu, neformalno poznatom kao iranski nuklearni sporazum, i ponovno su uvele sve sankcije protiv Irana koje su uklonjene nakon što je sporazum stupio na snagu 2015. godine, a nakon toga udarile su nove sankcije pod novim etiketama.

Mjera je pokrenula odgovor Irana u obliku smanjenja poštivanja nuklearnog sporazuma u pet koraka u okviru odredbi sporazuma.

 

Američki predsjednik  Biden izrazio je svoju volju da se ponovno pridruži JCPOA-i od predsjedničke utrke 2020. godine, ali njegova administracija nije imala praktičnu akciju u prvim tjednima na funkciji.

Sjedinjene Države nisu sudjelovale na sastancima i razgovorima u vezi sa sporazumom od njegovog povlačenja. No, Washington je poslao R. Malleya, predstavnika američkog predsjednika za Iran, da neizravno sudjeluje u pregovorima, budući da se Iran usprotivio izravnim razgovorima sa SAD-om zbog povlačenja iz sporazuma.

U svojim izjavama u intervjuima, Malley je napravio izvanredan odmak od prethodnih stavova Washingtona u vezi s oživljavanjem JCPOA.

Iako je Bidenova administracija inzistirala da će SAD ukinuti sankcije samo ako se Iran vrati u potpunosti u skladu s nuklearnim sporazumom i pokrene druga pitanja osim nuklearnog, Malley u svom intervjuu za PBS nije spomenuo iranske balističke rakete ili regionalni utjecaj. znak povlačenja SAD-a.

Sljedeća runda razgovora održana je s dvije paralelne sesije na razini stručnosti kako bi se razgovaralo o detaljima američkih mjera za uklanjanje sankcija i iranskim koracima da se vrati u potpunosti u skladu s sporazumom. O ishodima je izvješteno Zajedničko povjerenstvo JCPOA.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Abbas Araghchi koji je predvodio iransko izaslanstvo tijekom razgovora rekao je na sastanku da je prvi nužni korak SAD da uklone sankcije, a Iran je spreman povući korakepoštivanja čim potvrdi uklanjanje sankcija.

Dok su razgovori trajali u Beču, dogodio se sabotažni incident u jednom od iranskih nuklearnih postrojenja pod vodstvom izraelskog režima. Kao odgovor na to, Iran je najavio da je u okviru samog sporazuma povisio razinu obogaćivanja urana na 60 posto.

Nakon razgovora uslijedio je treći krug, a sudionici su se brže dogovorili o nastavku rada stručnih skupina u dva područja, tj. Sankcijama i nuklearnim mjerama.

Nakon nekoliko dana odgode puštanja delegacija da se vrate u svoje prijestolnice radi savjetovanja za sljedeći krug, razgovori su uslijedili ulaskom u fazu izrade nacrta.

Araghchi je prvo zasjedanje četvrtog kruga ocijenio pozitivnim i rekao da postoji dogovor o putu pregovora.

Izaslanici drugih država sudionica imali su slične izjave,  predstavnici Rusije i Europske unije rekli su da je sporazum blizak.

Također je rekao da su posljednjih dana napravljena bitna poboljšanja, ali bilo je i pitanja na kojima treba raditi jer će se Komisija za pridruživanje ponovno sastati sljedeći tjedan.

Unatoč poboljšanjima, čini se da neke nesuglasice ometaju konačni sporazum koji će uskoro biti postignut. Axios je izvijestio da su nesuglasice povezane s iranskim nuklearnim pitanjima.

Izvještaj kaže da je iranski nuklearni program postigao  napredak u odnosu na 2015. godinu kada je potpisan JCPOA i da je to bilo pitanje neslaganja u pregovorima, iako su napravljena velika poboljšanja u pogledu ukidanja sankcija iz SAD-a.

 

 

 

 

 

 

Zahtjev 1: Razriješenje prije putovanja

Svi putnici koji ulaze u Austriju MORAJU se unaprijed registrirati digitalno kako bi dobili takozvano “odobrenje prije putovanja” (PTC). Na granici će trebati pokazati svoj PTC (digitalno ili u tiskanom obliku). Svi prikupljeni podaci izbrisat će se 28 dana nakon što je putnik ušao u Austriju.

Redoviti prekogranični putnici moraju dobiti dozvolu prije putovanja svakih 28 dana.

Primjenjuju se određena izuzeća.

Zahtjev 2: Dokaz o cijepljenju, prošloj infekciji ili negativnom testu obavezno od 19. svibnja 2021.

Uz odobrenje prije putovanja (vidi gore), svatko tko ulazi u Austriju mora pokazati jedan od 3 dokumenta: negativni COVID test, dokaz o cijepljenju ili dokaz o prošloj COVID infekciji. Taj dokaz može biti liječnička potvrda, rezultat testa, potvrda o cijepljenju, putovnica cjepiva ili službena ili medicinska potvrda koja dokazuje prošlu infekciju, bilo na njemačkom ili engleskom jeziku.

Ako ne možete pokazati niti jedan od ovih dokumenata, dužni ste napraviti PCR ili test antigena u roku od 24 sata od dolaska u Austriju.

Za ulazak u Austriju morate pokazati bilo koji od ova tri dokumenta:

Negativni COVID test. 
1. Trebate pokazati PCR test ne stariji od 72 sata ILI test antigena ne stariji od 48 sati. Testove treba izdati medicinsko tijelo; samotestiranja nisu valjana. Djeca mlađa od 10 godina ne trebaju pokazivati ​​test.

2. Potvrda o cjepivu
3. Priznata su sva cjepiva koja je odobrila EMA / WHO. Smatrate se “cijepljenim” počevši od 22. dana nakon prve doze, koja traje 3 mjeseca. Nakon druge doze, valjanost se produljuje za još 6 mjeseci. Cjepiva za koja je potrebna samo jedna doza vrijede od 22. dana nakon te doze.

4.Dokaz o prošloj infekciji
U Austriju možete ući 6 mjeseci nakon infekcije SARS-CoV-2. Dokaz o antitijelima vrijedi 3 mjeseca od datuma ispitivanja.

Tko može ući u Austriju? Dodatni zahtjevi:

a) Putnici iz zemalja s niskom stopom incidencije

Putnici iz zemalja s niskom stopom incidencije (vidi popis dolje) koji mogu pokazati gore navedene dokumente mogu ući u zemlju bez potrebe za samoizolacijom. To trenutno uključuje većinu europskih zemalja i neke neeuropske zemlje. Morali ste proteklih 10 dana provesti samo u tim zemljama (ili Austriji).

Svi putnici koji ulaze u Austriju MORAJU se unaprijed registrirati digitalno kako bi dobili takozvano “odobrenje prije putovanja” (PTC). Na granici će trebati pokazati svoj PTC (digitalno ili u tiskanom obliku). Svi prikupljeni podaci izbrisat će se 28 dana nakon ulaska u Austriju.

Redoviti prekogranični putnici moraju dobiti dozvolu prije putovanja svakih 28 dana.

Zahtjev 2: Dokaz o cijepljenju, prošloj infekciji ili negativnom testu (od 19. svibnja 2021.)

Uz odobrenje prije putovanja (vidi gore), svatko tko ulazi u Austriju mora pokazati jedan od 3 dokumenta: negativni COVID test, dokaz o cijepljenju ili dokaz o prošloj COVID infekciji. Taj dokaz može biti liječnička potvrda, rezultat testa, potvrda o cijepljenju / putovnica cjepiva ili službena / medicinska potvrda koja dokazuje prošlu infekciju, bilo na njemačkom ili engleskom jeziku.

Ako ne možete pokazati niti jedan od ovih dokumenata, dužni ste napraviti PCR ili test antigena u roku od 24 sata od dolaska u Austriju.

Pojedinosti o potrebnim dokumentima

Za ulazak u Austriju morate pokazati bilo koji od ova tri dokumenta:

Negativni COVID test
Trebate pokazati PCR test ne stariji od 72 sata ILI test antigena ne stariji od 48 sati. Testove treba izdati medicinsko tijelo; samotestiranja nisu valjana. Djeca mlađa od 10 godina ne trebaju pokazivati ​​test.

Potvrda o cjepivu;
Priznata su sva cjepiva koja je odobrila EMA / WHO. Smatrate se “cijepljenim” počevši od 22. dana nakon prve doze, koja traje 3 mjeseca. Nakon druge doze, valjanost se produljuje za još 6 mjeseci. Cjepiva za koja je potrebna samo jedna doza vrijede od 22. dana nakon te doze.

Dokaz o prošloj infekciji
U Austriju možete ući 6 mjeseci nakon infekcije SARS-CoV-2. Dokaz o antitijelima vrijedi 3 mjeseca od datuma ispitivanja.

Tko može ući u Austriju? Dodatni zahtjevi ovisno o zemlji:

a) Putnici iz zemalja s niskom stopom incidencije

Putnici iz zemalja s niskom stopom incidencije (vidi popis dolje) koji mogu pokazati gore navedene dokumente mogu ući u zemlju bez potrebe za samoizolacijom. To trenutno uključuje većinu europskih zemalja i neke neeuropske zemlje. Morali ste proteklih 10 dana provesti samo u tim zemljama (ili Austriji).

 

 

 

 

Na svojoj tjednoj konferenciji za tisak Khatibzadeh  izjavio je  da će se Zajedničko povjerenstvo JCPOA ovog tjedna ponovno sastati ako ocijeni potrebnim, dodajući da ne postoji ništa što se naziva preliminarnim sporazumom.

“Ne bi bilo dogovora dok se ne steknu uvjeti”, naglasio je.

Rekao je da je zakon iranskog parlamenta kojim je IAEA uskraćen pristup iranskim nuklearnim nalazištima mimo sporazuma o zaštitnim mjerama započeo prije tri mjeseca i još uvijek postoji, jer nuklearni nadzorni ured UN-a nema pristup izvan sporazuma.

Šef iranske Organizacije postigao je dogovor s šefom IAEA-e da se kamere instalirane u iranskim nuklearnim objektima čuvaju, ali snimke neće biti dostupne za IAEA dok američke sankcije protiv Irana ne budu uklonjene, prema Khatibzadeh-u.

Inače, u  primjedbi, glasnogovornik nije isključio da će snimke biti izbrisane u roku od mjesec dana, osim ako tekući razgovori u Beču ne urode plodom i ako se ne postigne dogovor.

Khatibzadeh je izjavio da Iran napreduje u diplomatskim razgovorima s islamskim zemljama i regionalnim državama o bilateralnim i multilateralnim pitanjima.

Također je komentirao napade na iranske brodove prošlog mjeseca, rekavši da je Iran ušao u trag onima koji su odgovorni za napad na iranske brodove u međunarodnim vodama, a konačna izvješća uskoro će objaviti nadležne vlasti.

 

 

 

 

 

Austrija je ovog tjedna u cijelosti zabranila Hezbollah, nadilazeći politiku Europske unije kojom se zabranjuje  vojna ruka libanonske terorističke skupine.
“Ovo je  jasan signal”, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, nakon što je Vijeće ministara odobrilo prijedlog za uključivanje Hezbollaha u zakon. “Ovaj korak odražava stvarnost. Sama skupina ne pravi razliku između vojne i političke ruke. ”
Pročitajte više srodnih članaka
Glasovi iz arapskog tiska: Budućnost američkih ratova
Povećanje broja pripadnika Hamasa i proiranskog režima u Berlinu – njemački obavještajni podaci

Austrijski ministar vanjskih poslova je rekao da je žalosno što nije bilo napretka u pozivu Vijeća sigurnosti UN-a da se razoruža Hezbollah.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da “hvale odluku koja je važna u borbi protiv terorizma”.
Austrija je zabranila i simbole drugih islamističkih skupina: Hizb ut-Tahrir, Emirat Kavkaz i Revolucionarna narodnooslobodilačka stranka / Front.
Europska unija zabranila je aktivnosti vojnog ogranka Hezbollaha, istovremeno dopuštajući njegovo političko krilo, iako ih teroristička skupina Shi’a ne smatra odvojenima.
Ostale europske zemlje koje su u potpunosti zabranile Hezbollah uključuju Nizozemsku, Njemačku, Estoniju, Češku i Sloveniju.
ELNET, organizacija koja potiče europsko-izraelske veze, rekla je da “pozdravlja odluku Austrije da se pridruži Njemačkoj, Velikoj Britaniji i šest drugih europskih zemalja u proglašavanju Hezbollaha u cjelini terorističkom organizacijom. Šaljući jasnu poruku protiv terorizma i nasilja u regija je posebno važna u ovim teškim danima “.

 

 

 

Dana 11. svibnja 2021. godine članovi Ustavnog suda Austrije i Saveznog ustavnog suda sastali su se na internetskoj radnoj sjednici. Nakon govora dobrodošlice predsjednika Saveznog ustavnog suda, prof. Dr. Stephan Harbarth,  i predsjednik Ustavnog suda Austrije,  Christoph Grabenwarter,  razgovarali su o  zaštiti temeljnih prava u višerazinskom sustavu europskih sudova i odnosu između prava EU-a i domaćeg prava. Sastanak je završio završnom riječju potpredsjednice Saveznog ustavnog suda, prof. Dr. Doris König i potpredsjednice Ustavnog suda Austrije, univ.-prof. Dr. Verena Madner.