U Dubaiju Iranski vrhovni čelnik odbacio je u srijedu početne ponude na pregovorima u Beču kako bi spasio otrcani nuklearni sporazum Teherana kao “ne vrijedan gledanja”, pokušavajući izvršiti pritisak na svjetske sile nakon napada na glavno mjesto obogaćivanja nuklearne zemlje.

Komentari ajatolaha Ali Hamneija, koji ima zadnju riječ o svim državnim pitanjima u Islamskoj republici, uslijedili su nakon dana u kojem je iranski predsjednik na sličan način sve više pojačavao  pritisak zbog sporazuma. Europske su sile u međuvremenu upozorile Teheran na planiranu formalnu rundu pregovora koje su njegove akcije “posebno za žaljenje” i “opasne”.

Razgovori su već zapoćeti zbog napada tijekom vikenda na glavno iransko mjesto za obogaćivanje nuklearnog oružja Natanz za koje se sumnja da ih je izveo Izrael. Teheran je najavio da će obogatiti uran do 60% – više nego ikad prije, ali i dalje niži od razine od 90% u oružju.

“Ponude obično su arogantne i ponižavajuće”, rekao je 81-godišnji Hamnei u svome obraćanju.

Također je kritizirao SAD i upozorio da vrijeme može istjecati.

“Razgovori ne bi trebali postati razgovori o odbacivanju”, rekao je Khamenei. “Ne bi smjeli biti na način da se stranke odugovlače i produljuju razgovore. Ovo je štetno za zemlju. “

U razgovoru sa svojim kabinetom, strastveni iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je da će prvu generaciju IR-1 centrifuga koje su oštećene u nedjeljnom napadu zamijeniti napredne IR-6 centrifuge koje mnogo brže obogaćuju uran.

“Htjeli ste nam isprazniti ruke tijekom razgovora, ali ruke su nam pune”, rekao je Rouhani.

Rouhani je dodao: „Obogaćivanje od 60% odgovor je na vaš zločin.  Odsjekli smo vam obje ruke, jednu s IR-6 centrifugama i drugu s 60%. “

Rouhani je također optužio Izrael da stoji iza napada na Natanz.

“Očito je to cionistima zločin. Ako cionisti poduzmu akciju protiv naše nacije, mi ćemo odgovoriti ”, rekao je, bez ikakvih detalja.

U Jeruzalemu se na komemoraciji povodom Dana sjećanja izraelski premijer Benjamin Netanyahu pojavio kao referenca na Iran.

“Nikada ne smijemo ostati apatični prema prijetnjama ratom i istrebljenjem onih koji nas žele eliminirati”, rekao je. Izrael nije podnio zahtjev za napad, iako to rijetko čini u svom tekućem ratu u sjeni protiv Teherana.

Pregovori u Beču usmjereni su na pronalaženje načina da Sjedinjene Države ponovno uđu u nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama i da Iran ponovno poštuje svoje granice. Sporazumom iz kojeg je bivši predsjednik Donald Trump jednostrano povukao SAD 2018. godine, spriječio je Iran da nagomila zalihe dovoljno obogaćenog urana da bi mogao nastaviti nuklearno oružje u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Rouhani je u svojim komentarima u srijedu inzistirao da se Iran još uvijek nada da će bečki pregovori dovesti do nagodbe oko pregovora oko njegovog programa – i pratećeg ukidanja kaznenih sankcija. Khamenei je također rekao da vjeruje u svoje pregovarače, ali je nastavio s pritiskom na Zapad u svojim izjavama u srijedu navečer.

“Prvo moraju učiniti ono što kažemo, a mi smo uvjereni da je to učinjeno, a zatim ćemo učiniti ono što se od nas traži”, rekao je.

Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, svi u nuklearnom sporazumu, samo nekoliko sati ranije objavile su zajedničku izjavu u srijedu izražavajući svoju “ozbiljnu zabrinutost” zbog iranske odluke o povećanju bogaćenja.

“Ovo je ozbiljan razvoj događaja, jer je proizvodnja visoko obogaćenog urana važan korak u proizvodnji nuklearnog oružja”, rekle su zemlje. “Iran nema vjerodostojne civilne potrebe za bogaćenjem na ovoj razini.”

Kina i Rusija također su sudjelovale u dogovoru.

 

 

 

 

 

 

Međunarodni tim znanstvenika u suradnji sa mikrobiolozima Alexanderom Loyem sa Sveučilišta u Beču i Davidom Schleheckom sa Sveučilišta Konstanz otkrio je nove metaboličke sposobnosti crijevnih bakterija. Po prvi su put istraživači analizirali kako mikrobi u crijevima obrađuju biljni šećer sulfokinovozu koji sadrži sumpor. Sulfokinovoza je derivat sulfonske kiseline glukoze i naćazi se u zelenom povrću poput špinata i salate. Otkrili su da specijalizirane bakterije surađuju u iskorištavanju sulfošećera, proizvodeći sumporovodik. Ovaj plin – poznat po mirisu trulog jaja – ima različite učinke na ljudsko zdravlje: pri malim koncentracijama djeluje protuupalno, dok su povećane količine sumporovodika u crijevima, pak, povezane s bolestima poput raka. 

Konzumacijom jedne vrste povrća, poput špinata, stotine kemijskih komponenti ulaze u naš probavni trakt. Tamo ih dalje metabolizira crijevni mikrobiom,  kolekcija stotina vrsta mikroba. Mikrobiom crijeva  igra glavnu ulogu u određivanju utjecaja prehrane na naše zdravlje. “Zasad su metaboličke mogućnosti mnogih od ovih mikroorganizama u mikrobiomu još uvijek nepoznate. To znači da ne znamo kojim se tvarima hrane i kako ih obrađuju”, izjavio je Buck Hanson, vodeći autor studije i mikrobiolog u Centru za mikrobiologiju i znanost o okolišu (CMESS) na Sveučilištu u Beču. “Istražujući mikrobni metabolizam sulfo šećera sulfokinovoze u crijevima, po prvi puta smo bacili svjetlo u ovu crnu kutiju”, dodaje. Studija tako generira znanje potrebno za terapijsko usmjeravanje interakcija između prehrane i mikrobioma u budućnosti.

Zelene biljke i alge

Sulfokinovoza je derivat sulfonske kiseline glukoze i nalazi se kao kemijski gradivni element prvenstveno u zelenom povrću poput špinata, zelene salate i algi. Iz prethodnih studija istraživačke skupine koju je vodio mikrobiolog David Schleheck sa Sveučilišta Konstanz, bilo je poznato da drugi mikroorganizmi u principu mogu koristiti sulfo šećer kao hranjivu tvar. U svojoj trenutnoj studiji istraživači sa sveučilišta Konstanz i Beča koristili su analize uzoraka stolice da bi utvrdili kako se ti procesi posebno odvijaju u ljudskom crijevu. “Uspjeli smo pokazati da, za razliku od glukoze, na primjer, koja hrani velik broj mikroorganizama u crijevima, sulfokinovoza potiče rast vrlo specifičnih ključnih organizama u mikrobiomu crijeva”, kaže David Schleheck. Ovi ključni organizmi uključuju bakteriju vrste Eubacterium rectale, koja je jedan od deset najčešćih crijevnih mikroba u zdravih ljudi. “Bakterije E. rectale fermentiraju sulfokinovozu putem metaboličkog puta koji smo tek dešifrirali, proizvodeći, između ostalog, sumporni spoj, dihidroksipropan sulfonat ili DHPS nakratko, koji zauzvrat služi kao izvor energije za crijevne bakterije kao što je npr. Bilophila wadsworthia. Bilophila wadsworthia u konačnici proizvodi sumporovodik iz DHPS-a putem metaboličkog puta koji je također nedavno otkriven “, objašnjava mikrobiolog.

 

 

 

 

 

RAMALLAH, četvrtak, 8. travnja 2021. (WAFA) – Novinska agencija WAFA danas je oplakivala svog dopisnika iz Austrije Ahmada Daghlasa, koji je jučer umro od koronavirusa.

Predsjednik odbora i nadležni WAFA-e, Ahmad Assaf, uputio je svoje hvalospjeve i najdublje suosjećanje obitelji Ahmad Daghlasa i novinarima općenito.

Daghlas je služio kao tajnik pokreta Fatah u Austriji i bio je jedan od osnivača Unije palestinskih zajednica i organizacija u Europi.

 

 

 

 

 

 

Tri ideološka koncepta su nacija, država i carstvo, prilično poznati političkom i povijesnom diskursu koji se vodio u tradicionalnim, alpskim zemljama koje čine današnju Austriju. Za razliku od udžbeničkih ‘nacionalnih država’ poput Francuske ili čak Njemačke, ove su se kategorije rijetko preklapale u slučaju Austrije. Tijekom većeg dijela ‘austrijske’ povijesti, tri su koncepta koegzistirala jedan uz drugoga, pokrivajući vrlo različite aspekte političkog života ljudi koji žive na teritorijima s kojima sada imamo posla. Nakon završetka habsburške vladavine 1918., politička borba da se ta tri koncepta međusobno izjednače prouzročila je velik dio povijesne tragedije propale Prve austrijske republike.

Stara Austrija  njemačka nacija, austrijska država i Habsburško carstvo
Tijekom poznate Habsburške monarhije, koja je bila sezala još u srednji vijek i vodila sve do kraja 1918. godine, pojam nacije značio je obitelj kulturno i jezično srodnih naroda, uključujući suvremene Nijemce i obilje istočnoeuropskih zajednice. Govornici njemačkog jezika u Beču, Tirolu, pa čak i Salzburgu (neovisna crkvena država do 1815.) nazivali bi se “Nijemcima” ako bi ih pitali o njihovom kulturnom osjećaju pripadnosti. Bili su Nijemci koji su živjeli pod habsburškom vlašću. 

Austrijska “država” – definirat ću svoje razumijevanje ovog pojma u nastavku – malo je utjecala na to. Nije bilo ozbiljnih napora da se stvori kulturna nacija kao što je to bio slučaj, na primjer, u francuskim i talijanskim nacionalnim državama. Habsburška Austrija nikada nije bila, niti je mogla biti, nacionalna država, i postalo je uobičajeno za postimperijalnu povijesnu pripovijest da je to bio jedan od glavnih razloga njezinog konačnog neuspjeha. 

Pojam države, s druge strane, značio je vojno upravni aparat na čelu s carem. Datira iz dva glavna događaja koja su se bila dogodila tijekom baroknog razdoblja 17. stoljeća, unutarnji i vanjski  to su bili državotvorni ratovi protiv Osmanlija s jedne strane i Protureformacija protiv unutarnjeg neprijatelja , Protestantizam, s druge strane. Isprva govorimo o državi koja je podizala vojske i ubirala poreze kako bi ih opremila, a ne puno više. Nakon ovih formativnih ratova, međutim, carica Marija Terezija i njezini sinovi postavili su temelje i uspostavili institucionalne strukture za znatno sveobuhvatniju i učinkovitiju modernu državu u 18. stoljeću. 

Pojam carstva se konačno, povijesno odnosi na naslijeđe dinastije Habsburg i njihovu slavnu prošlost akumuliranja teritorija diljem Europe ratom.  Habsburško carstvo protezalo se do Amerike pod carem Karlom V., a politički ga je dijelilo s Mađarskom nakon 1867. Habsburško carstvo prvo je bilo Sveto Rimsko Carstvo, u kojem je dinastija, najutjecajnija i najbogatija među njemačkim prinčevima, porasla da polaže pravo prvorodstvo za imenovanje cara. Pod velikim pritiskom Napoleonovih vojski, Sveto Rimsko Carstvo proglašeno je pri kraju da Napoleon ne preuzme titulu za sebe, a 1815. bivši car Svete Rimske imperije Franz II (danas Franz I) proglasio je ‘austrijskim carstvom ‘koja obuhvaća područja habsburške dinastije. Ovo je carstvo preživjelo do 1918. godine, kada se u osnovi raspalo zbog proklamiranja njegovih njemačkih dijelova.

 

 

 

 

 

U Beču  napori da se Sjedinjene Države dovedu natrag u posao za 2015. godinu na Iranskom nuklearnom programu su da se u utorak pojačaju opremu kao iran i pet svjetskih sila koje su u skladu s u Beču sastaju u Beču, dok SAD-u trebaju početi neizravne razgovore s Teheranom.

U petak je bila najava  da bi Washington i Teheran započeli neizravni razgovori putem posrednika bio je jedan od prvih znakova opipljivog napretka u nastojanjima da se oba nacija vraćaju u uvjete sporazuma, koji je vezao Iran na ograničenja u zamjenu za olakšanje od U.S. i međunarodne sankcije.

Tadašnji predsjednik Donald Trump izvukao je U.S. Izlazak iz sporazuma u 2018. godini, odlučivši za ono što je nazvao maksimalnu tlačnu kampanju hiper-up U.S. Sankcije.

 Iran stalno krši ograničenja posla, kao što je količina obogaćenog urana,  i zaliha i čistoća sa kojom se može obogatiti. Tehehnski potezi izračunati su da se pritisne na druge narode u dogovoru  u  Rusiji, Kini, Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji.

Predsjednik Joe Biden je ušao u ured kako da se vrati u sporazum i dobivanje iranskog nuklearnog programa natrag pod međunarodnim ograničenjima bio je prioritet. No, Iran i Sjedinjene Države nisu se složili zbog irskih zahtjeva da se sankcije prvo podižu.

Viši dužnosnici ministarstva vanjskih poslova iz zemalja još uvijek u skladu s takozvanim zajedničkim sveobuhvatnim planom djelovanja, održavaju sastanak predsjedatelja Europske unije u utorak u Beču.

Također u austrijskom glavnom gradu nalazi se delegacija U.S. na čelu s posebnim izaslanikom uprave za Iran, Rob Malley. Glasnogovornik State Departmenta Ned Cijena izjavio je da će razgovori biti strukturirani oko radnih skupina koje će Europljani formirati s drugim strankama u skladu s sporazumom.

Cijena je u ponedjeljak izjavila da su razgovori “zdravi korak naprijed”, ali je dodao da “ne predviđamo rani ili neposredan napredak kao te rasprave, u potpunosti očekujemo, bit će teško.”

“Ne očekujemo sada da će biti izravnih razgovora s Iranom”, rekao je. “Iako naravno da ostajemo otvoreni za njih. I tako ćemo morati vidjeti kako stvari idu počevši početkom ovog tjedna.

 

 

 

 

 

 

 

 

Farid Hafez  je izjavio:  da nakon što sam istaknuo europsku sistemsku islamofobiju, postao sam meta austrijskih vlasti.

Od kritičara koji analizira, govori istinu do moći i zastupa marginalizirane, preko noći sam pretvoren u “terorista”.

Upotreba riječi “terorizam” poslužila je kao “političko oružje stvoreno da zaštiti jake”.  Edward Said u uvodu u Krivičenje žrtava (1988). Nikad nisam pomislio da ću ove riječi osjetiti tako blisko kao 9. studenoga 2020. Isto tako ni da će mi ikada biti pripisana takva sumnja u zemlji poput Austrije, u kojoj sam rođen i proveo svoj život.

Posvetivši se više od desetljeća kritičkoj nauci kao politolog, osnovao sam akademski časopis Islamophobia Studies Yearbook 2010. godine. 2016. godine osnovao sam Europsko izvješće o islamofobiji, kolektivno djelo desetaka autora iz više od 30 zemalja. 

Istraživač sam i na inicijativi za most Sveučilišta Georgetown, gdje širimo originalna i dostupna istraživanja kako bismo informirali širu javnost o islamofobiji.

U svojoj ulozi javnog učenjaka, bio sam oštar kritičar porasta antimuslimanskog rasizma u Europi, gledajući ne samo očitu ulogu koju islamofobija igra u ekstremno desničarskom pokretu, već i suptilnije načine na koje su muslimani isključeni iz struktura moći i kriminalizirane od strane državnih institucija. Koristio sam svoju poziciju da govorim istinu na vlast, stojeći na strani mnogih koji nisu toliko privilegirani što mogu čuti njihov glas.

 Ujutro, 9. studenoga prošle godine, sam se probudio sa specijalnim jedinicama koje su mi se zgnječile na vratima, ravnajući me puškama i probudivši moju djecu, nikada nisam pomislio da su austrijske vlasti jurišale na moj privatni dom; U početku sam mislio da je to militantna skupina. Ali kad sam jednom imao u rukama nalog za pretres, stvarnost me pogodila.

Čini se da je naziv ove takozvane operacije Luxor dobio sasvim namjerno. Pravno gledano, navodi su bili teški. Zajedno sa 29 drugih ljudi , bio sam meta u onome što je opisano kao najveća policijska operacija u Austriji od Drugog svjetskog rata. Prema njihvom nalogu za pretres postojala je sumnja da sam član terorističke i kriminalne organizacije koja je bila državni neprijatelj i financirala terorističke aktivnosti.

S političkog stajališta, sumnja je bila da sam dio mreže čiji je cilj srušiti egipatski režim predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija, uništiti Izrael i stvoriti globalni kalifat s Jeruzalemom kao glavnim gradom – sve to, unatoč činjenici da Nikad nisam bio aktivno uključen u egipatsku ili izraelsku politiku.