Na razvoj poslovanja VIG Grupe utjecali su pandemija, razna zaključavanja i iznimni propisi. Rast postignut u prva dva mjeseca 2020. nadoknadio je pad novog poslovanja tijekom početnih strogih razdoblja zaključavanja.

Dobit prije oporezivanja od 346 milijuna eura bila je na gornjem dijelu najavljenog raspona od 300 do 350 milijuna eura i oko jedne trećine niža od rezultata ostvarenog u prethodnoj godini. Rezultat također uključuje umanjenja vrijednosti dobre volje od oko 120 milijuna eura za bugarsko, hrvatsko i gruzijsko tržište na kraju prve polovice 2020. godine, što je rezultat ispitivanja umanjenja dobre volje temeljenog na događajima provedenog 30. lipnja 2020. u vezi s COVID-19.

Neto rezultat iznosio je 231,5 milijuna eura, 30% manje u odnosu na prethodnu godinu. Do pada je došlo uslijed pada financijskog rezultata, koji se uglavnom smanjio zbog COVID-19 i proizašlih umanjenja vrijednosti, kao i povezanog smanjenja tekućih prihoda od ulaganja.

„Sa svojim preliminarnim rezultatima za 2020. godinu, VIG Group više nego ispunjava svoju tvrdnju da je stabilan i pouzdan partner, čak i u vrijeme velikih izazova. Iako je situacija s COVID-19 utjecala na naš poslovni razvoj gotovo tijekom financijske 2020. godine, VIG Grupa je ipak postigla sveukupno vrlo stabilne operativne performanse i nastavila dosljedno provoditi mjere planirane za zadnju godinu ‘Agende 2020’. Tijekom pandemije posebno smo se usredotočili na proširenje asortimana digitalnih proizvoda i usluga. Kupnjom Aegonovog istočnoeuropskog poslovanja napravili smo važan korak u širenju vodstva na tržištu u regiji CEE, čak i tijekom ove iznimne globalne situacije “, objašnjava izvršna direktorica Elisabeth Stadler.

“Premije su porasle na 10,43 milijarde eura. S dobiti prije oporezivanja od 346 milijuna eura uspjeli smo dosegnuti gornji kraj najavljenog raspona dobiti od 300 do 350 milijuna eura za 2020. godinu. Ta brojka također uključuje umanjenja dobre volje od oko 120 milijuna eura. Kombinirani omjer je dodatno poboljšan na 95%, što znači da je postignut naš cilj pomicanja kombiniranog omjera prema 95%. I dalje ćemo se usredotočiti na optimizaciju naše strukture troškova. Unatoč turbulentnim vremenima, postigli smo vrlo solidne rezultate i stabilne operativne performanse. Pandemija koja je u tijeku otežava predviđanje budućeg razvoja ”, komentira Stadler ključne brojke.

„Na temelju trenutnih kretanja, očekujemo da će volumen premije u 2021. godini ostati stabilan na razini 2020. godine. Cilj nam je dobiti prije oporezivanja za 2021. godinu u rasponu od 450 do 500 milijuna eura, što znači povratak u pretkrizu nivo. Predlažemo dividendu od 75 centi po dionici. To odgovara omjeru isplate dividende od 41,5%, što je u skladu s našom politikom dividendi ”, objašnjava izvršna direktorica Elisabeth Stadler.

kogler

 

 

 

Austrijska koalicijska vlada potvrdila je da će blokirati značajni trgovinski sporazum EU-Mercosur – koji bi trebao stvoriti najveće područje slobodne trgovine na svijetu – rekavši da se protivi ambicijama EU-a za okolišem utvrđenim u Europskom zelenom dogovoru.

Vicekancelar Werner Kogler, zastupnik iz stranke Zeleni, suvlasnik s konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (EPP), poslao je pismo Antoniji Costi, portugalskom premijeru, koji trenutno predsjeda EU rotirajućim predsjedanjem.

“Opsežni šumski požari u regiji Amazona u kombinaciji s porastom intenzivnog agroindustrijskog načina poljoprivredne proizvodnje u zemljama Mercosura pogoršat će globalno zatopljenje”, napisao je Kogler u svom pismu, koje je citirao partner EURACTIV-a Efe.

“Ako nastavimo poticati trgovinu i gospodarski rast, a da ne uzmemo u obzir utjecaje na biološku raznolikost, ekosustave i prirodne resurse, neizbježno ćemo krenuti prema klimatskoj katastrofi”, dodao je.

Iz tog razloga, rekao je Kogler, dva koalicijska partnera odbila su dogovor i pozvali Lisabon da izbjegava bilo kakav politički “manevar” za dovođenje trgovinskog sporazuma na mala vrata.

“Naše se odbijanje odnosi i na moguće pokušaje zaključivanja odluke zajedničkom izjavom ili protokolom priloženim Sporazumu ili razdvajanjem sporazuma”, upozorio je Kogler.

„Moramo iskoristiti ovu priliku da iskoristimo Zeleni dogovor za unapređenje međunarodne zaštite klime i damo novi zamah Pariškom sporazumu. Potpisivanje trgovinskog sporazuma Mercosur spriječilo bi takav napredak ”, dodao je.

EU Zeleni pozdravljaju odluku Beča

Sporazum EU-Mercosur, postignut u lipnju 2019. između EU-a i zemalja ovog latinoameričkog bloka (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) nakon dva desetljeća pregovora, trenutno je u fazi prevođenja i pravne revizije, na kraju koju će države oba bloka morati ratificirati.

Stranka zelenih u Europskom parlamentu odmah je pozdravila odluku Beča da blokira trgovinski sporazum, pozivajući druge zemlje da slijede ovaj primjer.

“Ovaj trgovinski sporazum suprotan je europskim obvezama utvrđenim u Zelenom dogovoru i klimatskim obvezama Pariškog sporazuma. Tekst Mercosura u srži je manjkav, niti jedan dodatni protokol ili zajednička deklaracija neće biti dovoljni da promijene svoj utjecaj na klimu ”, komentirao je europarlamentarac Yannick Jadot.

„Vrijeme je da europska trgovinska politika u potpunosti integrira ekološka, ​​socijalna i demokratska pitanja. Samo beznačajni gospodarski ulozi nisu dovoljni da opravdaju potpisivanje novog međunarodnog sporazuma ”, dodao je.

Nekoliko država članica, zastupnika u Europskom parlamentu i organizacija civilnog društva već su izrazile snažne rezerve prema ratifikaciji sporazuma zbog zabrinutosti zbog njegove kompatibilnosti s Pariškim sporazumom i utjecaja koji će imati na globalno zagrijavanje, ukazujući, među nekoliko problema, na krčenje šuma Amazona.

Ubrzanje procedura sporazuma o Mercosuru bio je glavni prioritet portugalskog predsjedanja EU-om, a Lisabon je također naglasio “geopolitičku važnost” sporazuma.

“Ovaj sporazum s Mercosur-om ima geopolitičku i geostratešku važnost koja nadilazi područje trgovine”, rekao je nedavno portugalski državni tajnik za internacionalizaciju Eurico Brilhante Dias.

Sporazum bi mogao biti važan za zemlje poput Čilea, Kolumbije ili Perua, koje su izvan Mercosura i imaju “jake veze s Pacifikom”. To bi, tvrdio je, moglo utrti put “saveznicima istočne prirode”.

Dana 3. ožujka, portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva rekao je da će Lisabon tražiti “pojašnjenje” o ekološkim standardima.

Pariz je također izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog sporazuma o Mercosuru. Francuski ministar vanjske trgovine Franck Riester rekao je početkom veljače da Pariz očekuje “garancije” od južnoameričkog bloka o “okolišu i zdravstvenim standardima.

“To ne znači naše povlačenje, ali bit ćemo zadovoljni samo političkom deklaracijom o obvezama prema okolišu iz četiri uključene zemlje i to će potrajati dugo”, rekao je.

 

 

 

Tisuće su izašle u subotu na najnoviji prosvjed u Beču protiv ograničenja koronavirusa, a izvršeno je nekoliko uhićenja zbog kršenja zakona o javnom redu i propisa COVID-19, priopćila je policija.

Mnogi prosvjednici nisu nosili maske niti promatrali socijalno distanciranje dok su prolazili kroz središte austrijske prijestolnice do parka u kojem je krajnje desničarska Stranka slobode (FPOe) sazvala skup.

Austrija je prošlog mjeseca ublažila najnovije zaključavanje i ponovno otvorila škole, trgovine i muzeje.

Međutim, prosvjednici su izrazili protivljenje još uvijek važećim ograničenjima, uključujući zatvaranje restorana i kafića, kao i testove koje učenici moraju polagati kako bi pohađali osobne satove.

Bivši ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl optužio je vladu da “pleše na rubu ludila” u govoru okupljenima.

“Sve je to tako čudno i ludo, da niti jedan holivudski redatelj to nije mogao izmisliti”, rekao je Kickl o preostalim ograničenjima.

Demonstranti su skandirali slogane i držali plakate tražeći ostavku kancelara desnog centra Sebastiana Kurza.

Izvještene su izolirane prepirke između prosvjednika i lijevih protu-demonstranata.

Elementi ekstremne desnice, uključujući neonaciste, bili su prisutni na prethodnim prosvjedima protiv zaključavanja.

Takve su demonstracije posljednjih mjeseci sve češće dok se građani protive kontinuiranim ograničenjima normalnog života.

Vlada je priopćila kako bi se ograničenja mogla dodatno ublažiti u narednim tjednima ako zaraze padnu te nagovijestila moguće otvaranje restorana i vrtova kafića krajem ožujka.

Međutim, broj novih dnevnih infekcija posljednjih tjedana puže prema gore, a u subotu je zabilježeno više od 2500 novih slučajeva.

Ministar zdravstva Rudolf Anschober rekao je da je zaraznija britanska varijanta virusa sada dominantna sorta u Austriji i da je postigao “alarmantno” visok reproduktivni faktor od 1,23, veći od izvornog soja virusa.

 

 

 

 

 

Francuska je kritizirala inicijativu Austrije i Danske za koordinaciju s Izraelom o razvoju novih uboda Covid-19, jer jedinstvo EU slabi zbog problematičnog uvođenja cjepiva. Međutim, povjerenik EU zadužen za unutarnja tržišta, Thierry Breton uvjeren je da će blok moći cijepiti sve Europljane do kraja ljeta.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz najavio je izraelsko partnerstvo u ponedjeljak, rekavši da je Europska agencija za lijekove (EMA) “presporo odobravala cjepiva”, ostavljajući blok ranjivim na uska grla u farmaceutskim kompanijama.

No, francusko ministarstvo vanjskih poslova obranilo je agenciju i inzistiralo na tome da “najučinkovitije rješenje za ispunjavanje naših potreba za cijepljenjem mora ostati u europskim okvirima”, ponavljajući ranije opredjeljenje za integriraniji pristup u borbi protiv Covid-19.

“To je ono što jamči solidarnost među državama članicama koja je važnija nego ikad”, stoji u izjavi kasno u srijedu.

Europski dužnosnici pod pritiskom su da pojačaju napore cijepljenja koji zaostaju za onima u drugim zemaljama, uključujući Izrael i Britaniju, koji su odobrili cjepiva protiv koronavirusa nekoliko tjedana prije EMA-e.

“Više ne bismo trebali biti ovisni samo o EU”, rekao je Kurz uoči putovanja u Izrael s danskom kolegicom Mette Frederiksen u četvrtak kako bi se dogovorio o zajedničkoj proizvodnji budućih cjepiva i suradnji u istraživanju.

Austrijski susjedi Slovačka, Mađarska i Češka već su zaobišli EMA-u kako bi odobrila ruska i kineska cjepiva protiv koronavirusa.

U četvrtak, povjerenik EU zadužen za unutarnja tržišta, Thierry Breton rekao je na konferenciji za novinare u Rimu da će blok moći cijepiti sve europske građane “do kraja ljeta”.

“Situacija s cjepivima vrlo je umirujuća”, rekao je. “To je ogroman izazov, a mi smo odgovorili velikom brzinom.”

“Do kraja godine Europa će moći proizvesti 2-3 milijarde cjepiva godišnje”, nastavio je. “Europa je prvi kontinent po proizvodnji, a slijede je Sjedinjene Države s 2 milijarde. Između njih dvije možemo računati na 5 milijardi doza godišnje za cijeli svijet.”

 

 

 

Izrael, Austrija i Danska trebali bi surađivati na proizvodnji cjepiva druge generacije protiv mutacija koronavirusa, izvijestio je Reuters.

Kancelar Sebastian Kurz rekao je da će Austrija i Danska, kao članice grupe First Mover Group koju je osnovao Kurz, surađivati s Izraelom na proizvodnji cjepiva protiv mutacija koronavirusa i zajednički istraživati mogućnosti liječenja.

Stručnjaci vjeruju da će Austrija u sljedećim godinama morati cijepiti dvije trećine stanovništva, što je više od šest milijuna ljudi godišnje, rekao je Kurz.

Kurz bi ovaj tjedan trebao otputovati u Izrael s danskom premijerkom Mette Frederiksen kako bi izbliza vidio izraelsko brzo uvođenje cjepiva.

Rekao je da će pregledati farmaceutske tvrtke s domaćom proizvodnjom, uključujući Pfizer, Novartis, Polymun i Boehringer Ingelheim, kao i razgovarati s vodećim znanstvenicima i liječnicima.

 

 

 

 

Protivislamski rasizam u Austriji udvostručio se prošle godine: izvješće nevladinih organizacija

Rasistički osjećaj protiv muslimana u Austriji udvostručio se u prošloj godini u odnosu na 2019., izvijestila je austrijska grupa za ljudska prava SOS Mitmensch.

Alexander Pollak, glasnogovornik SOS-a Mitmensch, rekao je u videokonferenciji da su antimuslimanska retorika i kampanje političkih stranaka i pojedinaca dosegle neviđenu razinu 2020. godine.

Primijetio je da je retorika istaknutih političara odlučujući čimbenik muslimanske percepcije austrijske javnosti.

Pollak je dodao da je nedavno istraživanje pokazalo da 35% javnosti ima negativno mišljenje o muslimanima, dok 40% podržava ideju da muslimani ne bi trebali imati jednaka prava s Austrijancima.

Austrijska je vlada krajem 2020. pripremila kontroverzni “antiteroristički” zakon koji ima protuislamske motive, međutim, kasnije je revidiran uporabom izraza “vjerski motivirani ekstremizam” umjesto “političkog islama”.

Vlada je također usvojila zakon koji sprečava djevojke mlađe od 10 godina da nose maramu 2019. godine, što je izazvalo dvoje djece i njihovi roditelji. Mjera je donesena u svibnju 2019. u okviru prethodne koalicije Narodne stranke desnog centra (OeVP) i krajnje desničarske Stranke slobode (FPOe), samo nekoliko dana prije nego što je ta vlada propala zbog korupcijskog skandala.

Međutim, austrijski ustavni sud u prosincu je srušio zakon uveden prošle godine kojim je zabranjena marama u osnovnim školama, rekavši da je ta mjera protuustavna i diskriminirajuća.

Govoreći na videokonferenciji, Judith Kohlenberger, austrijska akademkinja, rekla je da je pandemija COVID-19 instrumentalizirana za diskriminaciju muslimana i jačanje zavjera protiv islamskih skupina.

Rekla je da su muslimani bili na meti tvrdnji poput balkanskih imigranata koji se vraćaju iz domovine donose porast dnevnih slučajeva COVID-19 ili se Turci ne pridržavaju mjera tijekom vjenčanja.

Lokalni političar Muhammed Yüksek rekao je da antimuslimanska retorika šteti osjećaju pripadnosti manjina Austriji, dodajući da diskriminirajući jezik određenih političkih skupina stvara negativan učinak, posebno među mladima.

Turska zajednica u Europi zabrinuta je rastućim trendom islamofobije i turkofobije u zapadnim zemljama, pozivajući europske države da eskaliraju mjere protiv zločina iz mržnje. Samo u 2020. godini u Njemačkoj je zabilježeno 122 napada na džamije. Znatan dio njih krajnja desnica pripisala je politički motiviranim zločinima.

Turski dužnosnici često pozivaju europske donositelje odluka i političare da zauzmu stav protiv rasizma i drugih vrsta diskriminacije koji ugrožavaju živote milijuna ljudi koji žive unutar granica bloka.

KURZ

 

 

 

Austrija je prekinula suradnju sa Europskom unijom rekavši da će surađivati ​​sa Izraelom i Danskom na proizvodnji cjepiva druge generacije protiv mutacija koronavirusa.

Kancelar Sebastian Kurz rekao je da će Austrija i Danska, kao članice grupe Mover koju su osnovali, surađivati ​​sa Izraelom na proizvodnji cjepiva protiv mutacija koronavirusa i zajednički istraživati ​​mogućnosti liječenja.

Najava je prijekor zajedničkom programu EU-a za nabavu cjepiva za države članice, kojem se zamjera da je prespor za dogovaranje poslova s ​​proizvođačima.

Problemi s proizvodnjom i uska grla u lancu opskrbe također su usporili isporuke bloku, odgađajući uvođenje cjepiva.

Iako je odluka da se složi da EU nabavlja cjepivo za države članice u načelu bila točna, gospodin Kurz rekao je da je Europska agencija za lijekove presporo odobravala cjepiva i kritizirao uska grla u opskrbi farmaceutskih kompanija.
Stoga se moramo pripremiti za daljnje mutacije i više ne bismo trebali biti ovisni samo o EU za proizvodnju cjepiva druge generacije “, rekao je u izjavi.
Stručnjaci računaju da će Austrija tijekom sljedećih godina morati cijepiti dvije trećine stanovništva, što je više od šest milijuna ljudi godišnje, rekao je Kurz.

Gospodin Kurz trebao bi ovaj tjedan otputovati u Izrael s danskom premijerkom Mette Frederiksen kako bi izbliza vidio izraelsko brzo uvođenje cjepiva.

Rekao je da će pregledati farmaceutske tvrtke s domaćom proizvodnjom, uključujući Pfizer i Novartis. Polymun i Boehringer Ingelheim, kao i danas razgovaraju s vodećim znanstvenicima i liječnicima.

Njemačka je prošlog mjeseca uspostavila radnu skupinu za rješavanje uskih grla u opskrbnom lancu proizvodnje cjepiva i jačanje lokalne proizvodnje kako bi se zaštitila od budućih pandemija.

Španjolska je bez posla u veljači pogodila 4 milijuna dok nagrizaju ograničenja pandemije

Broj ljudi u Španjolskoj koji su se prijavili kao nezaposleni dosegao je četiri milijuna u veljači, pokazali su službeni podaci, jer su ograničenja Covid-19 pogodila bolesno gospodarstvo i dovela do prvog mjeseca uništavanja radnih mjesta od svibnja prošle godine.

Zahtjevi za nezaposlenima porasli su za 1,12% u odnosu na mjesec ranije ili za 44.436 ljudi, što je ostavilo četiri milijuna ljudi bez posla prvi put od početka 2016. godine, pokazali su podaci Ministarstva rada i obilježavajući peti uzastopni mjesečni rast nezaposlenosti.

Broj nezaposlenih bio je za 23,5% veći nego u veljači 2020. godine.

 

 

 

BEČ, 1. ožujka 2021. – Prošli tjedan talijanski veleposlanik Alessandro Cortese i generalni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) LI Yong potpisali su aranžmane za financiranje tri projekta koja financira talijanska vlada.

Prilikom potpisivanja, veleposlanik Cortese, stalni predstavnik Italije pri međunarodnim organizacijama u Beču, rekao je: „Neviđena kriza izazvana pandemijom COVID-19 tjera svijet s puta koji je predviđen Agendom za održivi razvoj do 2030. godine. . Italija je i dalje predana suradnji s UNIDO-om u cilju izgradnje natrag i osiguravanja pravednije, inkluzivne, održive, elastične i zelenije budućnosti, uključujući kroz naše predsjedanje G20 i supredsjedavanje COP26. “

UNIDO-ov Li rekao je da su tri projekta dokaz da je međunarodna suradnja presudna za rješavanje globalnih kriza i ubrzanje napretka u postizanju Agende 2030, dodajući: “Uz kontinuiranu pomoć vlade Italije, jednog od glavnih donatora UNIDO-a, UNIDO je mogao ostvariti svoj mandat i poticati inkluzivni i održivi industrijski razvoj, posebno u ovom trenutku s napretkom u razvoju koji je unaprijedio pandemija COVID-19. “

Projekt, “Operacionalizacija i održivost integriranih agroindustrijskih parkova (IAIP) u Etiopiji”, pridonijet će razvoju agroindustrijskog sektora u zemlji i stvaranju pristojnih radnih mjesta i ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Razvoj četiri IAIP-a središnji je cilj UNIDO-ovog Programa za partnerstvo zemalja za Etiopiju.

Program na čitavom kontinentu, „Mogućnosti za zapošljavanje mladih u Africi“, koji su zajednički razvili Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i UNIDO, ubrzat će napore na području stvaranja radnih mjesta za afričku mladež, posebno kroz agrobiznis i poduzetništvo razvoj.

Treći projekt, „Industrijske politike za kružno gospodarstvo“, pružit će namjenski program obuke za kreatore politika iz Libanona, Maroka i Tunisa za promicanje prakse kružnog gospodarstva. Provest će se u suradnji sa Sveučilištem u Ferrari i Sveučilištem Roma Tre.